Dužnici se bune: Prevarili su nas i zaradili na švicarcu. Banke: Nije istina, i mi smo u dugu

ZAGREB - Unatoč rušenju kamata, mjesečne rate na kredite u švicarcima mnogima su nepodnošljivo visoke. Od 2006. do danas franak je narastao sa 4,8 na 6,4 kune, dakle za trećinu, pa su toliko porasle i rate kredita. Postale su nepodnošljivo visoke pa se na sve strane osnivaju udruge građana za zaštitu od rasta tečaja švicarskog franka, traže pomoć od države i razmatraju mogu li tužiti banke za prijevaru.

U međuvremenu, što svatko može učiniti da preživi ovaj rast najsigurnije svjetske valute?

Uzmite novi kredit

Možete produljiti rok otplate kredita pa tako smanjiti mjesečnu ratu, možete konvertirati kredit u eure uz plaćanje raznih naknada, možete prodati stan i vratiti kredit ili reći banci neka si uzme taj stan natrag jer ga više ne možete otplaćivati. No, i u tom slučaju na kraju ćete banci vjerojatno još ostati dužni jer su cijene nekretnina proteklih godina pale, pa stan sada vrijedi možda i dvadesetak posto manje nego u trenutku podizanja kredita.

Prodajete li sami stan, morate za to dobiti odobrenje banke koja ima upisanu hipoteku, a banka će odobriti tu akciju ako je zatvorena financijska konstrukcija, dakle ako će tom prodajom dobiti sav iznos duga. U slučaju da dio duga ostane nepokriven, dužnik ga može vratiti novim kreditom.

Ako banci prepustite prodaju stana, ona će taj posao prepustiti sudu koji stan prodaje na licitaciji, pa je gotovo sigurno da će ga prodati ispod tržišne vrijednosti. U tom slučaju, kažu nam u bankarskim krugovima, banka će dio kredita koji se neće moći podmiriti iz prodaje stana morati naplatiti drugim instrumentima osiguranja, poput police životnog osiguranja, od jamaca i sudužnika ili zapljenom dijela plaće u postupku ovrhe.

Prodaja stana uvijek je posljednji izbor jer nije dobro rješenje ni za dužnika, koji ostaje bez svoga doma, ni za vjerovnika koji ne može biti sto posto siguran da će naplatiti sav dug. Stoga udruge za zaštitu potrošača preporučuju građanima da u dogovoru s bankom pokušaju pronaći neko drugo rješenje, poput konverzije kredita iz švicaraca u eure ili prolongiranja otplate. Iako će u oba slučaja financijski vjerojatno biti na gubitku, sačuvat će barem krov nad glavom.

- Bolje je otplaćivati kredit i s manjim ratama, i na dulje razdoblje, iako ćete na kraju vjerojatno vratiti više, nego ostati na ulici. Građani bi svakako trebali izbjegavati ‘kredite s bandere’, dakle lihvarske, jer će time otvoriti vrata pakla - upozorava Ilija Rkman iz Udruge Potrošač. Procjenjuje da je zbog jačanja švicarskog franka oko 4000 građana već bankrotiralo, i to u godini uoči stupanja na snagu novog zakona o osobnom bankrotu. Jedina im je nada da švicarski franak do kraja godine oslabi, kako to uporno prognoziraju brojni analitičari.

Valutna klauzula

Ma koliko sada patili zbog rasta tečaja švicarca, dužnici u toj valuti još su uvijek bolje prošli nego oni koji imaju valutnu klauzulu u eurima. U jednoj banci izračunali su nam da je onaj tko je kod njih 10. siječnja 2006. podigao stambeni kredit na 30 godina u protuvrijednosti od sto tisuća eura ili, prema tadašnjem tečaju, 153.531 švicarski franak, do sada otplatio 280.435 kuna.

Platili 15.000 kn manje

Onaj tko je istoga dana uzeo isti iznos kredita uz valutnu klauzulu u eurima, do sada je otplatio 295.400 kuna. Dakle, kredit u eurima je u dosadašnjim otplatama bio 14.965 kuna skuplji! Razlog su znatno niže kamate zbog kojih su mnogi i uzimali kredite u švicarskim francima, unatoč upozorenjima da je to jako nesigurno zbog mogućeg rasta tečaja.

Nedavno je i dobro upućeni HNS-ovac Radimir Čačić izjavio da banke zarađuju na tečaju franka jer su se zadužile u eurima. Banke, međutim, na švicarcima trenutno ne zarađuju, štoviše i njih muči rast tečaja.

Kunski prihodi

Kako objašnjavaju u bankama, da bi davale kredite u švicarskim francima, i sami su se morale zadužiti u toj valuti jer moraju paziti na valutnu usklađenost aktive i pasive. Dakle, ako daju kredite u švicarcima, u svom valutnom portfelju također moraju imati švicarce. A kako devizna štednja u švicarskim francima nije osobito zastupljena u Hrvatskoj, banke su se na europskom tržištu, izravno ili preko svojih banaka majki, zaduživale u švicarskim francima. Te franke moraju i vratiti, što znači da svoje kunske prihode također moraju po tom visokom tečaju mijenjati u franak.

S druge strane, kako je rastao tečaj franka, smanjivale su kamate na kredite u toj valuti pa im je i zarada manja.