Zašto se u Hrvatskoj jedinice lokalne samouprave ne žele spajati? Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Zagreb, bivša ministrica uprave i stručnjakinja za lokalnu samoupravu, kaže kako je jasno da prevladavaju politički interesi lokalnih čelnika da zadrže poziciju.
- Uglavnom se radi o malim sredinama po broju stanovnika i u kojima se ne pružaju lokalne usluge jer te sredine nemaju mogućnost niti kapacitet da obavljaju posao iz domene lokalne samouprave. Unatoč tome lokalni čelnici žele voditi te male sredine - smatra Jurlina Alibegović.
A s druge strane, naši zakoni daju i općinama i gradovima iste zadaće i sve moraju pružati iste usluge. - Ako pogledate lokalne proračune od 2001. do danas, ništa se bitno nije promijenilo. Imate ogroman broj općina koje nemaju nijednog zaposlenog, ili imaju jako malo zaposlenih, proračuni su im nekoliko stotina tisuća kuna, a od toga trećinu iznosa troše na plaće i 20 posto na materijalne troškove. Dobar dio tih općina nema komunalnog redara, vrtić, područnu školu ili knjižnicu... - kaže Jurlina Alibegović.
Zajedničke službe
U tim okvirima Vlada je donijela odluku da potakne zajedničko spajanje. A one jedinice, dodaje, koje su nekada imale načelnike koji su shvaćali zadaće lokalne samouprave, davno su organizirale zajedničke službe u interesu svojih mještana.
- Ova odluka kojom se dodatno stimuliraju takve općine olakšala im je pružanje tih zajedničkih poslova jer su mogli zaposliti dodatnog službenika. Ograničenje je u tome da se daje ta mogućnost samo onima koji imaju do 5000 stanovnika, a trebalo bi poticati sve da se zajednički obavljaju neki poslovi, bez obzira na broj stanovnika - predlaže.
I druge države koje su prvo pokušale s dobrovoljnim spajanjem i nisu uspjele krenule su u proces obaveznog spajanja.
Kod nas bi to bilo moguće, ali je onda obavezan lokalni referendum.
- Kada se donese takva odluka, važno je jako dobro objasniti građanima o čemu se radi, koji su nedostaci i koja je loša strana što imamo tako velik broj općina i gradova. Moraju osvijestiti da je porez koji plaćaju u Hrvatskoj prilično visok za uslugu koju dobivaju.
Kada građani shvate da njihova općina nije u stanju pružati usluge koje im trebaju, onda će lakše donijeti odluku na referendumu i znat će zašto su izabrali načelnika - kaže.
Stvarno stanje
Budući da se u 10 mjeseci potrošilo tek 10 posto planiranog iznosa za sufinanciranje spajanja, jasno je da ovim tempom reforma neće uspjeti.
- Vidimo da to nisu rezultati koje je Vlada planirala i da su daleko podcijenili stvarno stanje u odnosu na plan. Vlada mora hitno napraviti reviziju odluke, jer mjere očito nisu dovoljno privlačne da se odluče na stvarno spajanje - predlaže Jurlina Alibegović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....