Rus armenskog podrijetla Ara Abramyan, vlasnik Haludova koji je centar Malinske pretvorio u ružnu kulisu koja zorno svjedoči o turističkoj apokalipsi hrvatske tranzicije, plaća komunalnu naknadu od 27.400 kuna. Godišnje, ne mjesečno. Sa zakašnjenjem, uz opomene, ali ipak, plaća. Da Haludovo radi, umjesto da straši turiste i baca u očaj lokalnu zajednicu, Abramyan bi morao keširati 535.000 godišnje. U šesnaest godina, otkad je preuzeo vlasništvo nad jednim od najboljih hotela bivše države, Općina Malinska izgubila je, dakle, osam milijuna i 121.000 kuna samo na računu komunalne naknade. Usto, Zdenko Cerović, profesor na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, procijenio je da Haludovo gubi više od 300.000 noćenja i da je Hrvatska u njegovih 16 upropaštenih godina ostala bez 390 milijuna eura prometa!
Foto: Tea Cimaš/Cropix
Odnosi s Rusijom
Država mu nije mogla “staviti ni soli na rep”. Abrayman se znao hvaliti prijateljstvom s ruskim predsjednikom Putinom, pa se u godinama naivnosti činilo da bi raščišćavanje odnosa s njim Rusima moglo izgledati neprijateljski i obeshrabrujuće potencijalnim investitorima. Živi u Los Angelesu. Na Krk ne dolazi već godinama, otkad se posvađao s lokalcima jer mu nisu dali da radi što hoće, prije svega odbili su zahtjev da mu daju cijelu plažu u koncesiju. I normalno da mu je nisu dali - zatvorili bi Rajski put, pomorsko dobro, najljepšu plažu na tom dijelu otoka. Sada Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja tvrdi da zna kako će prisiliti Armenca da Haludovo stavi u funkciju ili ga proda nekome tko bi znao što da s njim radi - u pripremi su izmjene Zakona o komunalnoj naknadi koje bi vlasnike turistički devastiranih nekretnina natjerali da svoje objekte privedu svrsi. Po tom prijedlogu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Ara Abramyan plaćao bi dva i pol milijuna kuna za svoj nerad!
Foto: Tea Cimaš/Cropix
- Sadašnje norme u Zakonu o komunalnom gospodarstvu turističke kapacitete i naknade ne vežu uz devastaciju prostora, nego uz to radi li netko ili ne. Za to nesretno Haludovo imate kompletnu infrastrukturu koju je sagradila lokalna zajednica. Naš zakon će se bazirati na prijedlogu da turistički kapaciteti koji ne rade moraju biti u prvoj kategoriji i plaćati komunalnu naknadu pet do deset puta više nego što bi plaćali da rade, tumači ministrica Anka Mrak Taritaš i dodaje:
- Komunalna naknada isključivi je prihod jedinica lokalne samouprave. Naša je analiza pokazala da mnoge od njih ne rade svoj posao i ne ubiru naknadu - na tome valjda dobivaju lokalne izbore. Otkrili smo velike dubioze; od 556 općina čak ih 14 uopće ne naplaćuje naknadu, u 153 općine naknada u lokalnim proračunima iznosi od nula do pet posto, u 321 općini kreće se od 5 do 15 posto. Recimo, Rijeka, Split i Vir odlično rade, na Viru su dali snimiti stanje svojih nekretnina, a imate Mljet, Ogulin, Ston, Đurmanec... koji uopće ne ubiru naknadu! Smatramo da bi prihodi lokalne samouprave trebali biti financirani u visini od 10 do 15 posto od naknade i služiti za izgradnju objekata javne infrastrukture, svih javnih sadržaja.
Radite ili selite
Nedavno članovi HNS-a Liberalnih demokrata Opatije na čelu s Marinom Gašparić upozorili na dvostruke kriterije postojeće regulative na štetu građana koji svoju komunalnu naknadu za stanove plaćaju tijekom cijele godine, neovisno o tome stanuje li netko u njemu ili ne, a gospodarstvenici samo ako i onoliko koliko obavljaju djelatnost.
Prošle je godine u ime vijeća općine Malinske-Dubašnice profesor Cerović pokrenuo inicijativu za raskid ugovora s Ara Abramyanom i od nje ne odustaje. Tvrdi kako je prodaja Haludova od početka sporna, a ugovor Armenca čudno sastavljen jer u njemu uopće nije propisana obaveza da se bavi hotelijerstvom:
- Od Županije je tražio i dobio građevinsku dozvolu da sruši Tamaris, jedan od objekata, jer su vjerovali da će graditi novi. Od Palacea koji je u socijalizmu imao rekordnu zauzetost od 280 dana godišnje i 12 milijuna maraka prihoda ostali su samo goli zidovi... Svu zemlju Armenac je prebacio na privatne firme, a dio parcele opteretio je hipotekom od 150 milijuna eura - niže Cerović muke.
Cerović je pisao i premijeru Zoranu Milanoviću, kojemu je i samom dobro poznato katastrofalno stanje u Haludovu - i njegov otac ima vikendicu na Krku. Na Krku je premijer nedavno obećao da će država naći načina da takve investitore dovede u red: - Nadam se da ćemo te mangupe natjerati kaznenim porezom da počnu graditi ili da se sele.
Dosad je sve takve pokušaje; uvođenje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine, neizgrađeno građevinsko zemljište, Ustavni sud proglasio neustavnim. Baš zato ministrica Anka Mrak Taritaš tvrdi da sa zakonskim promjenama neće žuriti jer im je stalo da “naprave zakon koji se neće moći lako osporiti”.
Zato su se, napominje ona, i konzultirali sa samim sucima. - Mi ćemo to sasvim drukčije formulirati, nećemo uopće spominjati korištenost, nego ćemo nekretnine rangirati u zone ovisno o komunalnoj opremljenosti: područja utvrđena prostornim planom za ugostiteljsko-turističku namjenu na kojima su izgrađeni turistički kompleksi u kojima se ne obavlja djelatnost bit će razvrstani u prvu zonu općine, odnosno grada. I odredit ćemo da sve dok se ne obavlja djelatnost koeficijent mora biti veći.
Poštena evidencija
Bivšem ministru financija Slavku Liniću to nije uspjelo. Zašto misli da njoj bi?
- Da biste išta sustavno mogli napraviti, morate imati nulto stanje, poštenu evidenciju.
Najlakše je razrezati porez, ali treba znati na što ga uopće razrezujete. Mi ovaj čas za to nismo spremni. Želimo općine i gradove natjerati da napokon rade svoj posao, nedopustivo je diskrecijsko pravo da nekoga oslobađaju, a nekoga ne.
A oni koji budu dobro radili svoj posao imat će 15 posto budžeta upravo od komunalne naknade. Oni koji i dalje žele mešetariti morat će prodati objekte jer im neće biti isplativo ne raditi.ƒ
MRTVE ZONE Na Jadranu 14% hotela ne radi
Hotel Haludovo naravno nije jedina crna rupa u Hrvatskoj. Analiza prof. Zdenka Cerovića pokazuje da je čak 14 posto hotelijerskih prostora na jadranskoj obali izvan funkcije: 7000 soba sa 14.000 kreveta, uglavnom onih mjesta koja su dopala u ruke špekulanata, čija namjera, kako ističe Cerović, nikad i nije bila da se bave hotelijerstvom nego lakom zaradom. Slične zapuštene i neupotrebljive hotelske objekte imaju i Crikvenica, Opatija, Kaštel Lukšić, Primošten, Dubrovnik... Hotel Paris, Casino Rosalio, Belveder II, motel Ičići, bivša Panorama, Villa Gorovo u Opatiji i Villa Munz u Ičićima, mrtve su turističke zone Primorsko-goranske županije. Samo hoteli na opatijskoj rivijeri gube godišnje 740.000 kuna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....