RASTE NEJEDNAKOST

‘Država će morati dizati socijalna davanja da izbjegne nemire, očekuje se rast deficita‘

Očekivani realni pad plaća mogao bi dati novi poticaj iseljavanju, ali to ovisi i o situaciji u ostatku EU
 Davor Pongračić/CROPIX

Očekuju li naši sugovornici možda neku situaciju koja bi vodila socijalnim nemirima, zbog realnog pada plaća? Lovrinčević odgovara da će to više biti poticaj za iseljavanje. "U raspodjeli između države, poslodavaca i posloprimaca Hrvatska je u 2022., a nastavit će i u 2023., prebacivati velik dio tereta na zaposlenike, što je proces obaranja raspoloživog realnog dohotka kako bi se spriječila inflacijska spirala."

Kroflin kaže da ove godine Vlada nije napravila dovoljno po pitanju politike plaća, osim što će minimalac rasti od 1. siječnja 12,5 posto, što ocjenjuje dobrim potezom. Loš je bio odnos prema dodatnom poreznom rasterećenju plaća, gdje nije učinjeno što se moglo, kao i politici plaća u javnim i državnim službama. "To će sigurno u nekoj mjeri utjecati i na ekonomsku aktivnost u idućoj godini jer ako imate 250 tisuća ljudi kojima ste srušili realnu plaću za 5-6 posto, to znači da je i njihova potrošnja u idućoj godini realno manja. To nije beznačajan efekt", napominje.

Komplicirana godina

Za ostalo, kaže, nitko nema staklenu kuglu. Načelno, pa i na razini EU, značajan realni pad plaća za sobom povlači socijalne probleme i nemire na ulicama europskih gradova te potrebu država da interveniraju dodatno i snažnije, ali u uvjetima ekonomskog pada i rasta deficita, tumači Kroflin.

"Situacija u idućoj godini mogla bi biti kompliciranija za sve", dodaje. Socijalna davanja će vjerojatno rasti jer će Vlada oko toga morati biti jako oprezna, te napominje kako je premijer i u pregovorima sa sindikatima naglasio kako im je održavanje socijalne kohezije jako bitno.

"Ove je godine Vlada intervenirala, ali iduća bi godina po tom pitanju mogla biti puno izazovnija i trebat će balansirati. Vlada se treba politički odrediti oko pravedne redistribucije", zaključuje Kroflin. On smatra također da je najava poreza na ekstraprofit zakasnjela mjera i neće ispuniti svoju svrhu. Sustav poreza na dohodak možda se može učiniti progresivnijim, dodaje, a vrijeme je, politički gledano, i za uvođenje poreza na nekretnine.

"Vlada će morati pokazati da želi da oni koji to mogu plate nešto veći teret krize. Također, ne smije se u 2023. godini bojati proračunskog deficita. Situacija s koronakrizom jasno je pokazala da je puno jeftinija državna intervencija i zaduživanje nego puštanje rješavanja krize tržištu, što je bio slučaj s krizom 2009., 2010. i 2011. godine u cijeloj Europi", kaže taj ekonomist, dodajući kako je sve to u konačnici za Hrvatsku bitno i s aspekta demografske politike.

Potpuno novi svijet

Na pitanje pak o širem kontekstu u kojem se razmatraju ekonomske prognoze za 2023., Lovrinčević upozorava i na to da će Europa u aktualnoj situaciji polako početi seliti svoje proizvodne kapacitete i investicije iz dijelova istočne Europe koje zbog rata u Ukrajini i rizika vezanih uz energetsku situaciju smatra nesigurnima, a izvjesno je i da se polako počeo formirati "jedan potpuno novi svijet", pa i što se tiče ekonomije i opskrbnih lanaca, na što treba obratiti pozornost. EU će, dok se dugoročno ne smiri situacija s Rusijom, napraviti novu energetsku i industrijsku kartu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 11:14