Liječnik po obrazovanju sa strašću za inovacijama u zdravstvu, posebno u personaliziranoj medicini. Dr. Marius Geanta prije devet godina osnovao je Centar za inovacije u medicini, neprofitnu organizaciju za istraživanje i zdravstvenu politiku, s ciljem promicanja agende za inovacije i personaliziranu medicinu u Rumunjskoj te srednjoj i istočnoj Europi.
Bio je uključen u razne programe i aktivnosti koje su pridonijele razvoju inicijativa kao što su Europski plan za borbu protiv raka i Misija za borbu protiv raka, prvi Nacionalni plan za kontrolu raka i Zakon o pravima pacijenata i građana na personaliziranu medicinu (prvi takve vrste u svijetu). Marius Geanta jedan je i od četiriju keynote govornika na ovogodišnjem HealthComm Forumu koji će se 1. i 2. lipnja održati u zagrebačkom Mozaik Event Centru na temu vraćanja povjerenja građana u zdravstveni sustav.
Kako biste definirali personaliziranu medicinu?
- Personalizirana medicina u 2023. više ne bi trebala biti odvojena od medicine. S obiljem novih medicinskih i nemedicinskih tehnologija, kao i spoznaja iz drugih područja, personalizacija bi trebala biti temeljno načelo u javnom zdravstvu i zdravstvenim sustavima.
No, provedba personalizirane medicine i dalje je nedosljedna u cijeloj EU, iako ju je Vijeće EU prije osam godina definiralo kao medicinski model koji uzima u obzir fenotipske, genotipske karakteristike i karakteristike načina života kako bi se pružile sve učinkovitije intervencije, od prevencije i probira do dijagnoze i liječenje.
Koliko je personalizirana medicina važna za liječenje bolesti?
- Možda je manje poznato, ali u mnogim zapadnoeuropskim zemljama nuspojave lijekova vodeći su uzrok prijema u bolnicu i glavni uzrok smrti.
Osim toga, studija objavljena u časopisu Nature 2014., usredotočena na deset najčešće propisivanih lijekova u svijetu, otkrila je koliko malo pacijenata s kardiovaskularnim bolestima, depresijom, rakom ili probavnim poremećajima zapravo reagira na liječenje u skladu sa smjernicama. Iako imamo široku lepezu dostupnih lijekova, nedostaje nam dovoljno informacija o bolestima i pacijentima kojima bi ti lijekovi mogli najviše koristiti.
Kod kojih je bolesti najvažnija personalizirana medicina? Kakvi su rezultati liječenja raka i za koje vrste raka je ovaj model liječenja najvažniji?
- Najznačajniji napredak postignut je u području raka. Personalizirana medicina imala je značajan utjecaj na prevenciju (npr. testiranje na BRCA1 i BRCA2), probir (novi testovi temeljeni na biopsijama obećavaju revoluciju u ranom otkrivanju, iako samo nekoliko vrsta raka trenutačno ima programe probira), dijagnozu i liječenje. Precizna dijagnostika temeljena na relevantnom testiranju biomarkera promijenila je izglede za pacijente s rakom pluća, dojke ili melanomom.
Koliko je važna prevencija i kako je treba provoditi?
- Prevencija je zapostavljena u medicini, jer su zdravstveni sustavi prvenstveno usmjereni na bolnice i pružanje usluga dijagnostike i liječenja. Prevenciji se ne pridaje dovoljno pažnje, kao da je zdravstvenim sustavima cilj čekati da se ljudi razbole i tek onda intervenirati.
Primarna prevencija i dalje je podcijenjena i neadekvatno financirana (samo 5% sredstava za istraživanje raka dodijeljenih od 2010. do 2019. bilo je namijenjeno istraživanju primarne prevencije). Ako se trenutni model zdravstvene zaštite ne promijeni, zdravstveni sustavi će se u sljedećem desetljeću suočiti s bankrotom. Najučinkovitiji način za sprečavanje bolesti i smrti je ponovno promišljanje prevencije, kao što je personalizirana prevencija i promicanje ideje zdravlja umjesto fokusiranja isključivo na bolesti.
Što je 4P medicina?
- 4P medicina uključuje, uz personaliziranu medicinu i preventivnu medicinu, prediktivnu medicinu (podatci i algoritamski modeli sve više omogućuju predviđanje događaja, od evolucije pojedinačne bolesti do predviđanja evolucije epidemije/pandemije) i participativnu medicinu (koja zahtijevaju uključenost pacijenata, obitelji i društva općenito u proces donošenja odluka, za razliku od tradicionalnog modela gdje liječnik donosi odluke, a pacijent slijedi upute bez mogućnosti utjecaja na njih).
Kada kažete da društveni faktori i ponašanje pojedinca imaju 60 posto utjecaja na zdravlje, što mislite pod tim?
- Čudno je shvatiti, govoreći o tome stalno pred liječničkom publikom, da ovaj model koji postoji desetljećima, nije dovoljno poznat (premda ga učimo tijekom studija medicine) i stoga se ne koristi u formuliranju zdravstvene politike ili prilagođene suvremenoj stvarnosti. Čak nam je i pandemija covida-19 pokazala koliko su ponašanje pojedinca i društveni konteksti važni u donošenju zdravstvenih odluka (nošenje maski, odluka o cijepljenju).
To je klasičan primjer znanstvene kratkovidnosti koja se održava desetljećima, u kojoj zdravstveni sustavi predlažu globalna rješenja uzimajući u obzir samo mali dio čimbenika koji utječu na zdravlje (biološki čimbenici i čimbenici vezani uz zdravstveni sustav), isključujući individualnu ljudsku dimenziju (stavovi, percepcije, ponašanje) i socijalnu dimenziju (kako se formiraju mišljenja i odluke, tko na nas utječe kada je zdravlje u pitanju, koje društvene inovacije mogu pridonijeti očuvanju zdravlja).
Koliko su inovativne metode dostupne zemljama s manjim budžetima? Imaju li sve zemlje jednake mogućnosti? Što CAR-T terapije znače i po čemu se razlikuju od klasičnih terapija?
- Svjedoci smo izuzetne revolucije u razvoju terapija, gdje genske i stanične terapije više nisu u sferi znanstvene fantastike, već stvarnost za pacijente sa spinalnom mišićnom atrofijom, talasemijom, hemofilijom ili određenim oblicima leukemije i limfoma. CAR-T terapije dio su ove revolucije, predstavljaju najvišu razinu personalizacije liječenja (vlastite T stanice pacijenta se ekstrahiraju, genetski modificiraju u specijaliziranom laboratoriju, a zatim daju pacijentu u jednoj infuziji).
Potpuno je drugačije od klasičnog shvaćanja lijekova - CAR-T terapije su istovremeno genske terapije, stanične terapije i imunoterapije. Zbog visokih troškova, kao i nereformiranih i slabo prilagodljivih zdravstvenih sustava, pristup ovim novim lijekovima je neujednačen, što dovodi do povećanja nejednakosti.
Što mislite o telemedicini koja se tijekom epidemije covida-19 nametnula kao jedna od vodećih metoda liječenja?
- Unatoč početnom porastu interesa, nakon završetka pandemije, telemedicina je smanjila svoj značaj, posebice u manje reformiranim zdravstvenim sustavima. Usto, moramo razumjeti telemedicinu u modernom smislu, što uključuje ne samo videokonzultacije između liječnika i pacijenata na daljinu, već i druge bitne alate za medicinu 21. stoljeća: elektroničke zdravstvene kartone, korištenje podataka dobivenih s nosivih uređaja, podatke o fizičkom i socijalnom okruženju u kojem bolesnik živi...