SMJERNICE MINISTARSTVA

Doznajemo detalje vladine preporuke za uštedu potrošnje plina: Grijanje zimi na 21°C, hlađenje ljeti do 25°C

Donosimo smjernice potrošačima za uštedu energije koje bi danas trebala izdati Vlada, a odnose se i na javne institucije i na građane

Davor Filipović

 Damir Krajac/Cropix

Vlada bi danas trebala izdati smjernice potrošačima za uštedu energije, a kako je najavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, to će biti ono što na dobrovoljnoj osnovi mogu poduzeti svi, od kućanstava i javnih institucija do industrije.

U pitanju su, kako saznajemo, preporuke za temperaturu hlađenja prostorija klima-uređajima na najniže 25 Celzijevih stupnjeva, kao i grijanja kad počne ogrjevna sezona od maksimalno 21 Celzijev stupanj, a o tom slijede i informativne kampanje. Inače, na zgrade odlazi čak 40 posto ukupne potrošnje energije.

Europski plan

"Smatramo to prvim korakom u smanjenju potražnje energenata i osiguravanju sigurnosti opskrbe i za građane i za gospodarstvo", tumači ministar Davor Filipović, kako stoji u službenom priopćenju Ministarstva gospodarstva, objavljenom nakon izvanrednog sastanka o energetici u Bruxellesu. U utorak je, naime, usvojen europski plan štednje plina od 15 posto od kolovoza do proljeća iduće godine zbog moguće "suše" koja prijeti iz ruskih plinskih izvora.

Preporuke koje će se danas naći na Vladi govore o učinkovitoj potrošnji energije za kućanstva te detaljno objašnjavaju kolike bi trebale biti temperature čak i u različitim prostorijama stanova i kuća, a načelno se svima preporučuje ugradnja termostata. Pridržavanjem tih uputa moglo bi se, kažu, uštedjeti sedam do 15 posto energije.

Primjerice, u hodniku bi temperatura trebala biti od 14 do 18 Celzijevih stupnjeva, u spavaćoj sobi 18 stupnjeva, u radnoj između 18 i 21 stupanj, u dnevnom boravku od 20 do 23 stupnja, a optimalna je temperatura kupaonice 23 do 25 stupnjeva. Kad se odlazi iz kuće, temperaturu bi trebalo spustiti na 16 stupnjeva. Navode se i zdravorazumske preporuke da se, primjerice, prostor ne grije i prozračuje istodobno ili da se hladnjaci i zamrzivači ne drže blizu izvora topline.

Preporuke se odnose i na promet, u smislu da se ljudi organiziraju i zajedno voze u automobilima, dakle da dijele prijevoz, ili da više koriste javni prijevoz. Postoji i poseban dio smjernica za javni sektor i smanjenje potrošnje energije u tim zgradama, kao i za energetski sektor koji bi posebnu pozornost trebao posvetiti svojim velikim kupcima i njihovim mogućnostima ušteda. Poduzetnicima se, pak, preporučuje da analiziraju proizvodne procese i vide gdje je sve moguće trošiti efikasnije.

Filipović je u Bruxellsu na sjednici rekao da je Hrvatska na nacionalnoj razini već poduzela prve korake za smanjenje potražnje plina, a ohrabrivat će i dalje da se plin zamijeni drugim gorivima gdje god je to moguće, kao što će poticati i nabavu alternativnih goriva za kratkoročne prekide opskrbe, za toplane i elektrane.

Kad je, pak, riječ o energetskoj sigurnosti zemlje, spomenuo je važnu ulogu LNG terminala na Krku, koji će, između ostaloga, omogućiti da Hrvatska napuni skladište plina prema planu EU, te da će Hrvatska inicirati projekte povećanja kapaciteta plinovoda prema susjednim zemljama te povećanje kapaciteta samog terminala na 6,1 milijardu prostornih metara plina.

Trud se cijeni

Hrvatski krizni tim odgovoran za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom RH ocijenio je da je ušteda od 15 posto plina do proljeća iduće godine izvediva i ne ugrožava hrvatsko gospodarstvo, kako je Filipović izjavio prije europskog sastanka o energetici.

Prema podacima koje je objavila Vlada u prezentaciji proljetnog paketa mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, u Hrvatskoj u ukupnoj potrošnji plina kućanstva i poduzeća sudjeluju s više od 46 posto, toplane i termoelektrane s gotovo 28 posto, a Petrokemija s čak 15 posto. Na ostalu industriju otpada 11 posto.

Što se tiče električne energije, petina se proizvodi na plin i ugljen. Ministarstvo barata podatkom da je lani domaća proizvodnja prirodnog plina iznosila otprilike 21 posto ukupnih potreba te da bi se u 2023. mogla povećati na 30-ak posto.

HEP dopunjava Okoli i nabavlja dio energenata za sigurnost opskrbe

Još u travnju je u Hrvatskoj službeno proglašena prva razina upozorenja vezana za zaštitu sigurnosti opskrbe plinom, tzv. rano upozorenje, zbog informacija da bi moglo doći do događaja koji bi doveli do značajnog pogoršanja opskrbe.

Što se tiče dosad poduzetog za sigurnost opskrbe energentima, u lipnju je HEP zadužen da nabavi 270,83 milijuna kubika plina te da ga utisne u podzemno skladište Okoli.

Za to je odobreno kreditno zaduženje do 400 milijuna eura, a država se obvezala HEP-u pokriti razliku između nabavne i tržišne prodajne cijene plina, troškova skladištenja i financiranja. Korisnici skladišta dužni su ugovorene kapacitete zapuniti do 1. kolovoza na 63 posto te do 1. listopada na 74 posto, a operator skladišta, tvrtka Podzemno skladište plina, dužan je do 5. kolovoza te 5. listopada obavijestiti o učinjenom.

Kako je tada izjavio ministar Filipović, trećinu skladišta zapunit će poduzeća koja imaju kapacitete u zakupu, a ostatak HEP. Okoli je trenutačno na oko 48 posto popunjenosti, a cilj je da do početka sezone grijanja bude na 90 posto.

HEP je također prošli mjesec zadužen da, radi osiguranja nabave dijela energenata nužnih za "pouzdanu i sigurnu opskrbu energijom na teritoriju RH", osigura financiranje nabave električne energije, plina, ugljena i toplinske energije. Odobreno mu je zaduženje kod komercijalnih banaka do 600 milijuna eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. rujan 2022 20:04