DONOSIMO USPOREDNI IZRAČUN Kakvo je aktualno stanje, što je Vlada nudila prije, a što nakon početka štrajka učitelja i koliko zapravo traže sindikati

Odlučno - ne! Tako bi, sudeći prema reakcijama prosvjetara koje su se širile društvenim mrežama i zbornicama, mogao glasiti rezultat referenduma-izjašnjavanja koje jučer i danas sindikati školstva provode među zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama o, čini se, konačnoj ponudi Vlade prosvjetarima.

Paket koji je stigao nakon još jednog kruga maratonskih i iscrpljujućih pregovora Vlade i sindikata u utorak navečer, podsjetimo, ne uključuje rast koeficijenata u sustavu obrazovanja od 6,11 posto, kako traži prosvjeta koja je u štrajku danas već 34. dan, nego dodatke u ukupnom iznosu od pet posto koji bi zaposlenima trebali osigurati povišice, i to u nekoliko etapa.

Učitelji, nastavnici i ostali zaposlenici koji sudjeluju u štrajku na referendumskom listiću trebaju zaokružiti prihvaćaju li ili ne Vladinu ponudu o dodatku od tri posto na osnovnu plaću od 1. prosinca ove godine, dodatnih jedan posto od 1. lipnja iduće godine te još jedan posto od 1. prosinca 2020. u slučaju da do kraja iduće godine ne dođe do izmjene Uredbe o složenosti poslova u javnim službama. Također se trebaju izjasniti jesu li za nastavak štrajka do ispunjenja zahtjeva.

Kolektivni ugovor

Rezultati referenduma trebali bi biti poznati već u četvrtak, a ako tako odluči više od polovice zaposlenih, štrajkaške aktivnosti nastavljaju se i nakon petka.

Iako nije predmet izjašnjavanja, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem i predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec u popratnom su pismu članovima predstavili i ponudu koja je stavljena pred sve sindikate javnih službi, pa tako i školstvo, u sklopu pregovora o temeljnom kolektivnom ugovoru. Ona uključuje rast osnovice za plaće u svim javnim službama za 6,12 posto u 2020. godini prema formuli 2+2+2 (od 1. siječnja, 1. lipnja i 1. listopada), povećanje iznosa regresa i božićnice s 1250 na 1500 kuna, dara za djecu s 500 na 600 kuna itd. Mihalinec kaže kako bi prihvaćanje sporazuma koji nudi Vlada na kraju zaposlenima u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama te ustanovama u znanosti i visokom obrazovanju do kraja 2020. godine donijelo povećanje plaća od 10,12 posto, uz dodatnih jedan posto ako ne dođe do izmjene Uredbe o koeficijentima.

Resorna ministrica Blaženka Divjak izjavila je u srijedu da to donosi ukupnu povišicu plaće do kraja iduće godine od oko 800 kuna te da je sporazum koji se nudi sindikatima “racionalni kompromis”.

Objava rezultata

Međutim, Mihalinec i Šprem svojim članovima u pismu jasno daju do znanja kako paket koji im nudi Vlada nije ono što su sindikati tražili.

“Ponuda Vlade RH nije ono što su sindikati iskazali u svojim zahtjevima. Čelnici sindikata nemaju pravo prihvaćati ili odbijati ponudu, već je daju vama na izjašnjavanje jer radi se o vašim plaćama i statusu i jedino vi imate pravo o tome donijeti odluku”, pišu, uz ostalo, Šprem i Mihalinec koji se novinarima danas nisu javljali na telefone. Mihalinec je poručio da neće izlaziti u javnost do objave rezultata izjašnjavanja. Referendum provodi i školski sindikat Preporod.

Tako se onaj najcrnji scenarij - izostanak sporazuma, štrajk unedogled, a učenici bez povratka u školske klupe do daljnjeg - čini vrlo izvjesnim. I ne samo to. Premijeru Andreju Plenkoviću i Vladi prijeti još žešći odgovor razočarane prosvjete, a na Facebook stranici Sindikata hrvatskih učitelja članovi šalju poruke kako u slučaju da Vlada do 1. prosinca ne prihvati rast koeficijenata od 6,11 posto “treba tražiti ostavke svih ovih iz Vlade”.

Što sve to znači za roditelje i djecu, kakav je mogući scenarij situacije u kojoj se hrvatsko školstvo dosad nije našlo?

Jasno, u slučaju da prosvjetari, u što malo tko vjeruje, prihvate Vladinu ponudu, nastava bi mogla početi već u petak. To bi značilo nadoknadu ukupno 14 propuštenih nastavnih dana, a ministrica Blaženka Divjak još je u utorak rekla kako smo “ušli u crveno” te da će se nadoknade morati rješavati skraćivanjem nekih od nadolazećih praznika i produljenjem školske godine poslije 17. lipnja. Koliko će to dana uključivati, teško je reći jer nisu sve škole jednako sudjelovale u štrajku. U svakom slučaju, u Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu kako ni oni ne mogu dati nikakve nove preporuke dok štrajk ne bude gotov.

Državna matura

Ako se tako izjasne prosvjetari, štrajk će se nastaviti i poslije petka te ući u prosinac. Prvo polugodište završava prije Božića, i to je jedino izvjesno što se može reći o mogućem daljnjem trajanju, odnosno (privremenoj) obustavi štrajka. Situacija s propuštenim danima nastave već je probila sve varijante mogućih nadoknada, a u slučaju još duljeg prekida u pitanje dolazi sve - i provedba državne mature, i upisi u srednje škole i na fakultete i upisi na inozemna učilišta. U Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja imali su prijedlog kako provesti maturu da ne bude većih potresa, ali u svakom slučaju zasad stižu informacije kako je najvažnije zadržati barem 20. srpnja kao datum konačne objave rezultata mature, a preraspodjele polaganja ispita obaviti unutar postojećeg kalendara tako da se obvezni ispiti polažu nešto kasnije nego što je trenutačno predviđeno.

Treba reći da je u varijanti da sindikati nastave štrajk vrlo upitno hoće li on biti plaćen. Vlada je zasad najavila da će, unatoč prijašnjim najavama, u slučaju prihvaćanja sporazuma platiti dane u štrajku i nakon 15. studenoga.

Nepopularna varijanta

Nadalje, Vladi je na raspolaganju i nepopularna varijanta zabrane štrajka, točnije slanja zahtjeva za zabranu štrajka nadležnom sudu. U tom slučaju sindikati su već najavili kako će obustaviti štrajk jer ne žele riskirati izvanredne otkaze zaposlenicima u školama. Međutim, u toj bi varijanti provodili niz ostalih aktivnosti poput prosvjeda, a vidjelo se na Trgu bana Jelačića kakva je trenutačno snaga ujedinjene prosvjete.

Hoće li se u slučaju odbijanja Vladine ponude nastaviti pregovori dviju strana, i to je teško reći, jer trenutačno iz oba tabora stižu vijesti da su pregovori završeni i da je ovo konačni Vladin ustupak prosvjeti.

U javnosti i na društvenim mrežama pojavile su se, ipak posve neutemeljene, prognoze kako će zbog svega ova školska godina biti “poništena” ili će se morati ponavljati.

- Ne, to se ne može dogoditi. Treba reći da se, prema Zakonu o odgoju i obrazovanju, odgojno-obrazovni rad ostvaruje u pravilu u najmanje 175 nastavnih dana tijekom školske godine, odnosno najmanje 160 nastavnih dana za maturante. U krajnjem slučaju moguće je izmijeniti tu zakonsku odredbu i skratiti broj nastavnih dana, ali o tome treba odlučiti Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a zakonske izmjene donijeti Hrvatski sabor - objašnjava Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

I Suzana Hitrec, predsjednica Hrvatske udruge srednjoškolskih ravnatelja, slaže se kako većini škola trenutačno ne preostaje puno opcija za nadoknadu, osim skraćivanja praznika i produljenja školske godine, ali u slučaju nužde moglo bi se posegnuti i za zakonskim izmjenama skraćivanja broja nastavnih dana, i to po hitnom postupku.

- Podupirem svaku varijantu koja ide u korist učenicima. Učenici ne smiju biti oštećeni ni na koji način - poziva Suzana Hitrec.

Učiteljica iz Zagreba sa 20 godina staža i jednim djetetom imat će 1. listopada sljedeće godine - ako prosvjetari na referendumu prihvate Vladinu ponudu - identičnu plaću kakvu bi imala da se uopće nije štrajkalo, odnosno da je prihvaćena Vladina ponuda s početka listopada, iznesena tijekom postupka mirenja sindikata i Vlade.

Pod uvjetom da je osnovica u oba slučaja svima u javnoj službi (liječnicima, socijalnim radnicima, kulturnjacima, pa i prosvjetarima) u pregovorima za temeljni kolektivni ugovor povećana za tri puta po dva posto, odnosno ukupno za 6,12 posto do listopada sljedeće godine, ta bi učiteljica u oba slučaja tada imala 596,94 kune veću plaću.

Da je pak Vlada prihvatila zahtjev sindikata i podigla koeficijent nastavnika za 6,11 posto, ta bi učiteljica u listopadu sljedeće godine imala plaću veću za gotovo 1000 kuna. Pokazuju to izračuni koje smo napravili uzevši u obzir sve parametre: osnovnu bruto plaću kao umnožak koeficijenta i aktualne osnovice, dodatak od 0,5 posto po godini staža koji se izračunava temeljem osnovne bruto plaće te prosvjetni dodatak od 13,725 posto, koji se izračunava na bruto plaću uvećanu za godine staža. Također smo uzeli u obzir da se nakon Nove godine osobni odbitak povećava s 3800 na 4000 kuna. Prijevoz nije uzet u obzir.