GOST IZ EK

Dombrovskis: ‘Hrvatska sigurno ide prema euru, ali problem bi mogla biti procijepljenost‘

‘Hrvatska je na dobrom putu prema uvođenju eura, ali bi novo zatvaranje gospodarstva zbog niske procijepljenosti moglo otežati taj put‘
Valdis Dombrovskis
 Goran Mehkek/Cropix

Hrvatska je na dobrom putu prema uvođenju eura 2023. godine, ali bi eventualno novo zatvaranje gospodarstva zbog niske procijepljenosti moglo otežati taj put, rekao je izvršni potpredsjednik EK-a zadužen za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskis, na konferenciji "Hrvatska: na putu za euro".

Tijekom konferencije u organizaciji poslovnog tjednika Lider i predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Dombrovskis je rekao da se hrvatski gospodarski oporavak odvija dobro, dodavši kako Hrvatska radi izvanredan posao imajući u vidu potrese koji su dodatno otežali probleme s pandemijom.

Istaknuo je da investicije rastu kao i broj radnih mjesta, a gospodarstvo se oporavlja. Naveo je međutim da se Hrvatska mora oporaviti od krize, kao i sve zemlje EU-a. Pretpostavlja da ćemo naredne godine postići gospodarsku razinu od prije krize.

Po njemu veliki rizik je u niskoj procijepljenosti, jer imamo samo 50,8 posto cijepljenih.

"Ako se zdravstvena situacija pogorša moguća su daljnja ograničenja i još jedno zatvaranje gospodarstva, a ako se to dogodi naravno da će utjecati i na ritam oporavka , makroekonomske poteškoće i ranjivost te na loše zajmove i javni dug", naglasio je Dombrovskis.

Uvođenje eura poslat će, kaže, pozitivan signal investitorima. Predviđa i rast standarda hrvatskih građana.

"Javnu administraciju i pravosuđe morate učiniti učinkovitijim", naveo je dodavši da će se Hrvatska u eurozoni pridružiti i bankovnoj uniji.

Kovanice kune će se, inače, u komercijalnim bankama moći mijenjati tri godine nakon uvođenja eura, a novčanice neograničeno.

"Nitko ne smije uvođenje eura koristiti kao ispriku za rast cijena. Ljudi se brinu da će ih trgovine početi varati", rekao je Dombrovskis , ali je najavio i da će nakon, ali i prije uvođenja eura, sve cijene biti izražene i u kunama i u eurima. Istaknuo je da je trenutno 60 posto hrvatskih građana za uvođenje eura, ali da postoje i oni koji se tome protive, a koje bi trebalo dobro informirati posredstvom kampanje.

Istaknuo je, isto tako, da će Hrvatska moći uvesti euro tek kada ispuni sve uvjete konvergencije.

"Ako se 2022. svi uvjeti ispune, Vijeće EU-a će donijeti odluku o tome hoće li dopustiti da se euro uvede 1. siječnja 2023. u Hrvatskoj", rekao je Dombrovskis.

"Reforme su neophodne za oporavak koji će biti trajan", zaključio je.

Marić: Nema razloga za kašnjenje

Ministar financija Zdravko Marić ne vidi ni jedan razlog da Hrvatska ne ispuni sve mjere koje su potrebne za ulazak u eurozonu, odnosno za njihovo ispunjavanje najkasnije do ožujka iduće godine. Hrvatska ima stabilan tečaj već desetljećima, kazao je ministar, a taj će kriterij po njemu biti ispunjen bez problema, kao i onaj o kretanju kamatnih stopa.

Fokus je na fiskalnih kriterijima na što je covid imao veliki utjecaj, a što je stajalo preko 35 milijardi kuna, pa smo se po pitanju javnog duga vratili na razinu iz 2015 godine, naglasio je Marić.

Za ovu godinu je, kazao je, originalno predviđeno 5,2 posto rasta BDP-a, no on bi, u skladu sa zadnjim podacima mogao porasti za oko sedam posto.

"Puni oporavak bi mogao uslijediti i prije kraja 2022., odnosno do sredine iduće godine", rekao je Marić, dodavši da bi se mogli oporaviti u samo dvije godine. Procjena deficita za ovu godinu je 3,8 posto, a iduće godine 2,6 posto BDP-a, a što znači da ćemo i po tim kriterijima imati prolaz.

Iduće tri godine ćemo smanjivati udio javnog duga za tri postotna boda, možda i više, kazao je Marić ponovivši da 2023. godinu vidi kao realnu godinu ulaska Hrvatsku u eurozonu.

Vujčić: Jednom nogom u eurozoni

Guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je da je HNB već jednom nogom u području zemalja eurozone jer blisko surađuje sa Europskom središnjom bankom, odnosno bankovnom unijom. Snaga hrvatskog bankovnog sustava je po njemu izrazito visoka, višak likvidnosti tog sustava je porastao sa 38 milijardi kuna na 66 milijardi kuna.

"Na nama je zadovoljimo mastriške kriterije i budemo tehnički spremni za ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023., a na dobrom smo tragu za to", zaključio je Vujčić, ponovivši da će Hrvatska imati mnogo koristi od toga.

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman kazala je da pitanje referenduma oko uvođenja eura nije novo, ali da se Hrvatska potpisom pristupnog ugovora odredila o tome da će jednog dana pristupiti eurozoni.

"Doista ne vidimo ni jedan stručni ni znanstveni utemeljen razlog zašto bi do odgode ulaska u eurozonu došlo. Ti se argumenti koriste u dnevno-političke svrhe", kazala je Mikuš Žigman.

Dodala je da se povlači pitanje o potencijalnom rastu cijena. Istaknula je međutim, ako se gleda situacija u drugim državama koje su pristupile eurozoni, da cijene nisu znatnije rasle, ali standard jest. Sve zemlje su bitno podržale životni standard i ne postoji razlog zašto se u eurozonu ne bi pristupilo što prije.

Po pitanju samih cijena, kroz Odbor za gospodarstvo i zaštitu potrošača pratit ćemo cijene na tržištu šest mjeseci prije konverzije i godinu dana nakon konverzije upravo kako ne bi došlo do neopravdanih poskupljenja", rekla je Mikuš Žigman.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 18:42