Luka Vlahek

Dok njegovi vršnjaci sanjaju o novim autima, Luka je samo htio skladište za krumpir: ‘Sad želim solarne panele‘

Moderno i sofisticirano skladište koštalo je točno 546.000 eura, iznos od kojeg mu se diže kosa na glavi

Luka Vlahek

 Zeljko Hajdinjak/Cropix

Međimurci i krumpir često su dio iste rečenice. Ipak, kad je maturant Luka odlučio ostati na zemlji, roditelji su navijali da upiše i fakultet za "ne daj Bože", krene li nešto po zlu u ionako prevrtljivoj domaćoj poljoprivredi. Luka je upisao Agronomski fakultet u Zagrebu, diplomirao, vratio se doma, zaposlio na nekoliko godina pa se, nezadovoljan plaćom u struci, vratio na zemlju. Kao diplomac na temu "Agrobiznis i ruralni razvitak" vjerovao je u sebe, a za start je imao dovoljno, ono što su dotad priskrbili roditelji.

On i njegova mlada obitelj, supruga Petra i dvije male djevojčice, odlučili su i živjeti u roditeljskoj kući u Hodošanu, dosta je velika za sve njih.

Luka nije baš pričljiv, smatra da brojke govore u njegovo ime.

Novi ciklus investicija

- Na 14 hektara površine uzgajam prvenstveno krumpir, zatim luk, pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i soju. Diplomirao sam 2015., radio u razvojnoj agenciji, nije mi se svidjela visina plaće pa sam 2017. preuzeo obiteljski OPG. Od tada mi je poljoprivreda primarno zanimanje s punim radnim vremenom i jedini prihod mene i obitelji - govori.

Krumpir, čija se cijela količina s četiri hektara proda na veliko, a prodalo bi se i više kad bi ga bilo, znatno bi se bolje održavao u suvremenom skladištu, pa dok njegova generacija mašta o novom automobilu ili zasebnoj kući, Luka je svu energiju usredotočio na iznalaženju načina za gradnju skladišta vrijednog više od pola milijuna eura. I zahvaljujući mjeri iz programa ruralnog razvoja 4.1.1., izgradio ga je i prije mjesec dana, kad je dobio uporabnu dozvolu, službeno i otvorio.

- Da bih nastavio obiteljsku tradiciju i opravdao dosad stečeni ugled, morao sam se suočiti s novim izazovima. Istovremeno su oni značajno ulaganje u sigurniju budućnost poljoprivredne proizvodnje na ovim našim prostorima. Otkad je Komisija EU u lipnju 2019. ukinula odobrenje za korištenje aktivne tvari klorprofama, koja se kod nas u Hrvatskoj koristila kao zaštita za klijanje krumpira u skladištu, nisam imao drugog izbora nego pronaći novo rješenje. Klorprofam je, utvrđeno je, štetan za zdravlje ljudi. Jednostavno smo bili prisiljeni ući u novi ciklus investicija u kratkom roku ako smo dalje željeli uspješno prodavati naš proizvod - kaže Luka.

image

Luka Vlahek

Željko Hajdinjak/Cropix

Za njega je to bila golema investicija, jer sve što je zaradio redovno je ulagao u napredak proizvodnje koja je pridonosila sve boljoj kvaliteti, ali i produktivnosti.

- Kako god okrenem, alternative nije bilo. Morao sam sagraditi suvremene skladišne prostore s dobro kapacitiranim sustavima za hlađenje, provjetravanje i kontrolu ostalih parametara pri dužem skladištenju krumpira. Skladište ima dvije zasebne komore ukupnog kapaciteta 540 tona, a krumpir se skladišti u boks-palete uz upotrebu sofisticiranog sustava za provjetravanje i hlađenje.

Skladište koristi takozvani pressure wall sistem s air bag dodatkom. U jednoj od komora uvodi se i plinsko grijanje za slučaj preniskih vanjskih temperatura zraka - govori hladne glave. Posvećen je poslu i sve što je danas potrebno za bavljenje poljoprivredom daleko premašuje ono što je gledao u mladosti dok je s roditeljima odlazio na polje. S povećanjem proizvodnje će mu, uz roditelje kojima bi bilo dosadno da ne pomognu, biti potreban i koji uposlenik.

Moderno i sofisticirano skladište koštalo je točno 546.000 eura, iznos od kojeg mu se diže kosa na glavi. Ako ga je i strah tako velike investicije, ničim to ne pokazuje. Jednako je miran kao i kad smo sjeli za stol urbane obiteljske kuće, građene u tipu bungalova.

image

Luka Vlahek

Željko Hajdinjak/Cropix

Premali poticaji

Mladi poljoprivrednik računa da će velikom investicijom za 15 do 20 posto povećati prinos, a ističe da sama građevina i posao koji se u njoj obavlja ne zagađuju okoliš i zadovoljava sanitarne standarde.

- Skladištenje krumpira osigurava se samo vanjskim i unutarnjim provjetravanjem, nema nikakvih štetnih plinova pa ni utjecaja na klimatske faktore - kaže.

Cilj mu je barem za dvostruko povećati sadašnje količine i tada bi bio zadovoljan poljoprivrednik. Kako bi to ostvario, trebao bi dobiti više državne zemlje u najam, još 15-ak hektara. Čeka i hoće li proći na natječaju za postavljanje solarnih panela na novoizgrađeno skladište za koje će, vjeruje, povrat investicije biti u godinu dana.

Bilo bi lakše da država ima više sluha za selo.

- Država ne potiče mlade poljoprivrednike da ostanu na zemlji. Postoje mjere za mlade poljoprivrednike, 50.000 eura nepovratnih. Ali onaj tko ima malu proizvodnju i želi ju proširiti, taj mu novac nije dovoljan. Selo se ne razvija, ne ulaže se u selo, sav novac odlazi u grad. Svi znamo što je sa Slavonijom. U Međimurju je malo bolje, ali ne zahvaljujući državi, nego je puno ljudi radilo u Njemačkoj i kraj se razvio.

Osobna karta

Ime Prezime:
Luka Vlahek

Dob
31 godina

Mjesto
Hodošan

Zanimanje
Diplomirani agronom

Površina
15 hektara

Proizvodnja
Krumpir, kukuruz, luk, pšenica

Poslovni moto
Uvijek težiti boljem

image

Najbolji mladi poljoprivrednik

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 01:42