DUGOVI U ZDRAVSTVU

Dobili 700 mil. kuna, ali i dalje grcaju u dugovima: Bolnice u šest mjeseci ostvarile gubitak od milijardu kuna

Ravnatelji tvrde: Razlog gubitaka su mali limiti, niske cijene usluga i skok energije i hrane

Vili Beroš

 Ranko Šuvar/Cropix

Gotovo milijardu ili 907 milijuna kuna novi su gubitci hrvatskih bolnica za prvih šest mjeseci ove godine. Naime, 62 bolnice imale su ukupni prihod 9.189.811.783 kuna, a rashodi su bili 10.097.279.837 kuna. To znači da su bolnice svakog mjeseca stvarale gubitak od 150 milijuna kuna. No da u prvih pola godine nije bilo dodatnih 700 milijuna kuna koje su stigle od sanacije iz državnog proračuna novi dug bio bi veći od 1,6 milijardi kuna a mjesečni bi gubitak prelazio 260 milijuna kuna.

Čak 90 posto svih novih dugova napravile su 32 bolnice, točnije klinički bolnički centri, klinički centri i klinike u vlasništvu države te županijske bolnice koje liječe tzv. akutne pacijente. Bolji poznavatelji prilika u zdravstvu kažu da su ti novi dugovi očekivani jer mjesečni gubitak bolnica već duže ne pada ispod 200 milijuna kuna. Razlozi su, kažu, dijelom premali limit, ali i preniske cijene usluga. Tome valja dodati i više cijene troškova energije i hrane u posljednjih nekoliko mjeseci, ali i loše organiziranog sustav koji nerijetko ‘živi‘ rastrošno. U prilog tome govori činjenica da malena Hrvatska, sa sve manje stanovnika, i dalje ima 32 akutne bolnice i još gotovo toliko specijalnih bolnica i lječilišta.

Zabrinjava i podatak da od 32 bolnice njih čak 21 nije odradilo ugovoreni posao, odnosno limit koji im na mjesečnoj razini dolazi iz HZZO-a, ali su unatoč tome potrošile i dodatne kune ili više od limita.

Uštede i izvršenja

Čak 37 posto manje od ugovorenih 64 milijuna za šest mjeseci s HZZO-om odradila je OB Vukovar, ali je potrošila 99 milijuna kuna, u što je uključeno povećanje limita za lipanj te sredstva sanacije. I bolnica u Ogulinu odradila je 31 posto manje posla od ugovorenog limita, OB Gospić 23 posto manje, a Ortopedska klinika u Lovranu 20 posto. Loše stoje s izvršenjem i OB Našice (19 posto), Vinkovci (17 posto), Bjelovar (15 posto) Pakrac (12 posto).

Od KBC-ova najlošije izvršenje ima KB Dubrava koji je napravio 11 posto manje posla. No ravnatelj prof.dr. Ivica Lukšić kaže kako je to posljedica dugog rada u covid režimu.

"Postepeno smo se vraćali na normalni rad po odjelima i tek smo u svibnju dosegli razinu mjesečnog izvršenja iz pred kovid razdoblja. Također smo unatoč dodatnih sredstava sanacije potrošili 80 milijun više u ovih šest mjeseci jer nas je potpuno devastiralo povećanje cijene plina. Umjesto uobičajenog računa od 700.000 kuna novi računi su veći od 5,5 milijuna kuna mjesečno", naglašava prof.dr. Lukšić.

Manje izvršenje od ugovorenog posla ima i KBC Sestre milosrdnice, i to za 3,44 posto.

"U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine imamo veće izvršenje za 10 posto. Također redovitije plaćamo dobavljače i nadam se da ćemo uravnotežiti poslovanje ali samo pod uvjetom da se poveća limit i cijena izvršenih usluga", kaže prof.dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Satre Milosrdnice.

Među bolnicama koje nemaju odrađeni posao po limitima je i zagrebačka bolnica Sveti duh, i to za 10,20 posto. I oni su potrošili više od limita, i to 34 milijuna kad se pribroje sredstva iz sanacije, a bez njih značajno više. Nova ravnateljica, prof. dr. Ana Marija Šimundić, zato je krenula što u uštede, a što u pokušaj da klinike povećaju svoja izvršenja pa je tako primjerice naložila da se skrate dani boravka u toj bolnici, da se pacijenti otpuštaju četvrtkom, a ne petkom (!?), da se troši manje lijekova...

Otpuštanje četvrtkom

"Jedan od naših strateških ciljeva je raditi po postulatima medicine zasnovane na dokazima po kojoj, generalno govoreći, hospitalizaciju treba zamijeniti, gdje god je to moguće i klinički opravdano, polikliničkom obradom i obradom u okviru dnevnih bolnica. Pacijentima je takav oblik liječenja uvijek draži od hospitalizacije", tvrdi Šimundić. Otpuštanje četvrtkom tumači time da pacijent koji je otpušten u petak mora čekati do ponedjeljka kako bi došao u kontakt sa svojim obiteljskim liječnikom.

Problem je ako pacijent treba recept za neke lijekove, ili pomagala, ili ako pacijent treba bilo kakav oblik pružanja zdravstvene njege uz kući. Drugim riječima očito se želi štedjeti na lijekovima koje je bolnica dužna dati pacijentima za dva ili tri dana ako se radi o vikendu.

Bizarno zvuči ‘naredba‘ da bolnički pacijenti radiološke i laboratorijske pretrage trebaju obavljati u dnevnoj bolnici ili u specijalističkim ambulantama, a Šimundić kaže da u bolnici treba obaviti pretrage ‘koje su indicirane za bolest zbog koje je primljen‘. Što s onima kod kojih se pokaže da se radi o sasvim drugoj bolesti? Znači li to da će im biti uskraćena bolnička pretraga, ravnateljica ne odgovara.

Inače, ostali klinički centri odradili su svoje limite, ali, dakako, svi su redom potrošili više.

"Mi smo već na početku godine znali da ćemo morati trošiti pedesetak milijuna više svakog mjeseca jer se, primjerice, povećava potrošnja skupih lijekova od kojih je dio uključen u limit, a ne u fond skupih lijekova. Jednako tako naše dvije klinike, ona u Petrovoj i Jordanovac, troše plin kao energent pa je to dodatno povećalo trošak. S obzirom na to da se najavljuje i povećanje cijena HEP toplinarstva to znači da će i za Rebro stizati veći računi", kaže ravnatelj KBC-a Zagreb, prof. dr. Ante Ćorušić. Najavljujući tako zahtjevan nastavak poslovanja i u drugom dijelu godine.

U rujnu novi limiti zbog većih troškova grijanja, plina, struje...

Nema dvojbe da će prvi posao u zdravstvu nakon ljetne stanke morati biti usklađivanje poslovanja zdravstvenih ustanova s novonastalom situacijom vezano uz troškove koji nemaju puno veze s medicinom, od plina do struje i grijanja na toplane.

"Već radimo na tome da vidimo koliko se mogu povećati bolnički limiti te cijene usluga odnosno DTP-ova i DTS-ova, ali da to bude usklađeno s prihodima u sustavu. Mi smo već od početka lipnja bolnicama povećali limite, a moguće je novo kao i nove cijene usluga trebale bi biti poznate do početka rujna", kaže direktor HZZO-a Lucian Vukelić.

Sve to govori da će idućih šest mjeseci biti dodatno zahtjevno u poslovanju cijelog zdravstveno sustava pa tako i bolnica jer ne treba zaboraviti da su lipanj srpanj i kolovoz kao i dio rujna te prosinac mjeseci u kojima se u bolnicama manje radi. Vrijeme je godišnjih odmor pa je malo i pacijenta i zdravstvenog osoblja, a to znači da će u gotovo svima limiti u tim mjesecima ostati nerealizirani.

Dakako, plaće kao konstanta kao i troškovi režija neće biti manji pa se može očekivati da će drugi dio godine proizvesti i veće bolničke gubitke od ovih kojima svjedočimo. Sigurno je na žalost, da se organizacija sustava u ovoj godini neće promijeniti, a to znači da će primjerice prekovremeni rad i dalje biti velika stavka u troškovima zdravstvenih ustanova.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 04:41