Za petnaestak dana bi trebao biti završen Pelješki most, a od ove sezone bismo mogli ići u Dubrovnik i na krajnji jug Hrvatske koristeći Pelješki most i pristupne ceste, što znači da je cijela Hrvatska jedna cjelina, rekao je Plenković na početku uvodnog obraćanja na današnjoj sjednici Vlade.
Spomenuo je i razgovor s Bakirom Izetbegovićem, istaknuvši važnost opstanka Hrvata u BiH, javlja N1.
Rastom cijene energenata pogođena je cijela Europa, rekao je Plenković, dodavši da su cijene plina u Europi u prosjeku skočile 40 posto, a cijene struje dvadesetak posto.
"Hrvatska je tu iznimka. Napravili smo određene mjere kako porast cijena energenata u kućanstvima u Europskoj uniji ne bi reflektirao u Hrvatskoj. Do 1. travnja, do kraja sezone grijanja, neće doći do porasta cijene struje ni plina. Trenutno stanje na tržištu nije povoljno i Vlada tu održava kontinuirane sastanke i analizira stanje i koje će mjere poduzeti kako bismo eliminirali skokove", rekao je Plenković, dodavši da je jedna od opcija smanjenje PDV-a na plin.
Dodao je kako od lipnja imamo situaciju sporosti u cijepljenju i rezervi kod dijela građana koji se ne žele cijepiti te istaknuo kako Vlada smatra da je to štetno za njih same, pogotovo za one koji su se zarazili, a nisu se cijepili, a neki od njih su izgubili i život.
"Samo kombinacijom cijepljenja, booster doze i pridržavanja epidemioloških mjera možemo doći u situaciju da budemo bolje zaštićeni. Još jednom molim građane da se cijepe, poklone povjerenje znanosti, struci, liječnicima, epidemiolozima, infektolozima koji ulažu enormne napore na zaštiti zdravlja građana sve ovo vrijeme", rekao je Plenković.
Također je podsjetio kako je Vlada osigurala dovoljno cjepiva za sve.
Premijer je naveo i kako se situacija u svijetu ne smiruje otkako je omikron soj u dominaciji te se širi sve brže. Od tri milijuna novih slučajeva svakoga dana u svijetu, milijun i pol dnevno, dakle polovica, otpada na Europu.
Istaknuo je prognozu Svjetske zdravstvene organizacije da bi u sljedeća dva mjeseca omikron, ako se ovako nastavi širiti, mogao zaraziti pola europskog stanovništva.
"Premda je Omikron zarazniji, čini se da ipak izaziva blaže simptome, međutim generalna smrtnost od virusa i dalje ostaje visoka, a osobito tamo gdje se brzo širi, a gdje procijepljenost nije dovoljna", poručio je Plenković.
Govoreći o današnjoj sjednici Vlade, premijer je istaknuo kako je pred usvajanjem cijeli paket reforme sustava socijalne skrbi. Paket od sedam zakona prošao je prvo čitanje, a Vlada će ga danas uputiti u drugo čitanje u Hrvatski sabor.
"Cilj je imati učinkovit, pravedan sustav socijalne skrbi koji stavlja u fokus korisnike", rekao je Plenković.
Dodao je kako time provode Vladin program kojim žele jačati socijalnu politiku i društvenu solidarnost prema najugroženijima u društvu, uključujući i izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom.
Plenković je podsjetio da su u fiskalnom smislu, kada se gleda težina paketa ovih zakona, u odnosu na izdvajanje u 2021., povećali izdvajanja za sustav socijalne skrbi za 500 milijuna kuna.
Također, premijer je rekao kako ovih dana obilježavamo 30. godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske te 24. godišnjicu Mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
"To su važni datumi za hrvatsku povijest, nećemo ih obilježiti zbog epidemioloških mjera onako kako smo inicijalno planirali, ali u svakom slučaju dostojanstveno i s ponosom na prvih 30 godina samostalne i međunarodno priznate Hrvatske", rekao je Plenković.
Pred usvajanjem je i paket reformi sustava socijalne skrbi, rekao je Plenković.
Beroš: U Hrvatskoj se preklapaju 4. i 5. val. Delta i omikron
Povećan je broj pacijenata u bolnicama diljem obale. KBC Split bilježi dosad najveće opterećenje kapaciteta te su dodatno reducirali hladni pogon. Na lokaciji Križine prenamijenjen je još jedan odjel za covid pacijente. Zbog nedostatka medicinskih sestara toj je bolnici osigurano 18 medicinskih sestara iz drugih ustanova koje tamo rade od 10. siječnja, rekao je Beroš.
Pogoršana je situacija i u Općoj bolnici Zadar, za koju su osigurana tri dodatna respiratora. Najveći broj pacijenata danas je u KBC-ima Split, Zagreb i Rijeka.
Dosad je utrošeno 4,9 milijuna cjepiva, a dodatnom dozom cijepljeno 642.406 osoba. No, zbog usporavanja dnevnog cijepljenja od lipnja do danas umrlo je 5000 građana, od kojih bi najveći broj bio živ da su se zaštitili cjepivom, istaknuo je Beroš.
Naveo je kako je patronažna djelatnost u proteklom tjednu kontaktirala 1611 starijih osoba, od kojih je njih 643 ili 40 posto pristalo na cijepljenje.
'Grad veličine Karlovca zaražen je covidom'
Od uvođenja obveznih covid potvrda u državne i javne službe brzim antigenskim testiranjem utvrđeno je 23.697 pozitivnih osoba od 1,2 milijuna obrađenih testova, a u protekla 24 sata zabilježen je dosad najveći udio pozitivnih testova.
Beroš ističe kako se šire kapaciteti za testiranje unutar zdravstvenog sustava, pri čemu je mreža primarne zdravstvene zaštite jedini logičan modus operandi za to pa će sve potrebne odluke o tome biti donesene danas.
"U Hrvatskoj se preklapaju četvrti i peti val, delta i omikron, za koji se očekuje da će preuzeti dominaciju. Procjenjuje se da će idućih dana biti najopterećenije bolnice gdje je procijepljenost najmanja", kazao je.
U Hrvatskoj je trenutno 53.051 aktivni slučaj zaraze, što znači da je grad veličine Karlovca trenutno obolio od covida. Kad tome dodamo više od 22.000 sugrađana koji su u samoizolaciji, grad veličine Zadra je suspendiran u svakodnevnim aktivnostima, naglasio je.
Epidemiolozi očekuju da će omikron zaraziti najveći dio stanovništva, no kod cijepljenih će izazvati najčešće samo blage simptome, dok će kod necijepljenih mnogo češće uzrokovati teške oblike bolesti, pa i smrtni ishod.
"Nema razloga preuzimati taj rizik kada imamo cjepivo svima dostupno i besplatno", poručio je Beroš.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović podsjetio je kako je Nacionalni stožer 11. siječnja donio odluke o ograničavanju okupljanja.
- Iz iskustva dosadašnjeg širenja omikrona jasno je da su njegovi učinci na zdravstvene sustave najmanji u zemljama gdje je velik udio cijepljenjih u populaciji. Odluke Stožera služe kao okvir odgovornog ponašanja u epidemiološkoj situaciji, no svatko bi trebao dati svoj doprinos društvu u teškim tjednimma koji nadolaze - izjavio je Božinović.