Poplavljene ceste, iščupana stabla, udari vjetra koji uništavaju krovove, ogromne materijalne štete i najmanje 13 izgubljenih života. Rezime je to nevremena koje je u četvrtak pogodilo Mediteran i Srednju Europu. Nastalo je iznad Barcelone, krenulo na istok i prešlo Francusku, Italiju te došlo do Hrvatske. Na tom putu, dugom više od tisuću kilometara, poharalo je sve pred sobom.
Na Korzici su izmjereni udari vjetra brzine 225 kilometara na sat. Zbog oluje je bez struje ostalo 45 tisuća kućanstva. Iščupano stablo kraj jezera u Koruškoj, u Austriji, ubilo je dvoje djece u dobi od četiri i osam godina. U Hrvatskoj, pak, nevrijeme se najviše osjetilo u Istri, gdje je pala tuča i mjestimice između 30 i 44 litre kiše.
Crveni alarm
- Nevrijeme u četvrtak, koje je stiglo iz smjera Korzike, nas je, srećom, samo okrznulo, i glavnina je otišla prema Sloveniji, gdje je bilo većih problema i šteta. U petak je već bilo jačih pljuskova, posebice ujutro u dijelu Istre - govore nam iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Dodaju i da nevrijeme slabi, ali su uvjeti i dalje dovoljni za razvoj jačeg nevremena. Zato još mnoge zemlje imaju aktivna različita upozorenja, što je vidljivo na Meteoalarmu, stranici koja okuplja upozorenja svih nacionalnih meteoroloških zavoda. Razine se razlikuju, diljem Hrvatske upozorenja su žute i narančaste boje, dok je crveni alarm upaljen u Bavarskoj, većem dijelu Srbije i u Poljskoj.
- Nad srednjom i dijelom istočne Europe nalazi se vlažan i nestabilan zrak, i još se mjestimice mogu očekivati jači konvektivni procesi, koji za posljedicu imaju izraženija grmljavinska nevremena - opisuju iz DHMZ-a.
Oluja je nastala, kako otkriva britanski meteorolog Scott Duncan, kretanjem hladnijeg zraka prema jugu, koji je djelovao kao okidač za nevrijeme, i na kraju donio potrebnu kišu. Ipak, upravo je suša oluju učinila i opasnijom. Naime, zbog nje je otvrdnulo tlo, što onemogućava vodi da prodre u njega. Zato je povećana opasnost od poplava, sličnih onima koje su prije nekoliko dana pogodile Veliku Britaniju i poplavile dijelove Londona.
Usprkos tome, nije vjerojatno da najnovije padaline znače i kraj suše u Europi. Kako navodi AccuWeather, vodeća meteo-stranica na svijetu, izgledi za veće količine padalina, koje bi okončale sušu, relativno su mali. Kiša će nastaviti padati u baltičkim zemljama, koje su u proteklih nekoliko mjeseci vidjele više padalina od većine Europe.
Toplija jesen
Za područje Balkana i Hrvatske predvidjeli su da će nadolazeća jesen biti toplija i suša nego inače. Zbog svega, stabla bi ranije mogla gubiti lišće, a suša, koju je prema statistikama Europskog opservatorija za sušu, u srpnju trpjelo 60 posto Europe, nastavit će negativno utjecati na nas.
Žuti i narančasti meteoalarmi koji su upaljeni u Hrvatskoj upozoravaju na opasnost grmljavinskih nevremena, koja mogu biti praćena olujnim udarima vjetra.
- Uz to, mogu donijeti i veću količinu kiše u kratko vrijeme, a ne može se isključiti i pojava tuče - otkrivaju iz DHMZ-a. Stanovnicima savjetuju da prate njihova upozorenja, koja se osvježuju tijekom dana, kako se ne bi našli u opasnosti prilikom nevremena.
- Na temelju sinoptičke situacije, kao i trenutnog razvoja, izdaju se po potrebi i kratkoročna upozorenja za Ravnateljstvo civilne zaštite. Ovisno o kategoriji upozorenja te stupnju pripravnosti, izdaju se i upute, odnosno savjeti, za javnost. A potrebno je slušati savjete i preporuke nadležnih službi - upozoravaju.
Trenutačno su najugroženiji istok Hrvatske i priobalje, gdje je vjerojatnost grmljavinskog nevremena iznad 60 posto.