Kad se gospođi Nadi nakon 25 godina raspao brak, na vlastitoj je koži osjetila svu apsurdnost hrvatskog zakonodavstva. Najprije je saznala da, formalno-pravno, nikad nije ni bila u braku jer se vjenčala samo u crkvi, a u to vrijeme se crkveno sklopljeni brak nije automatski priznao kao valjan i u državnoj administraciji. Stoga je njezina zajednica okarakterizirana kao izvanbračna.
A što to točno znači, saznala je u Poreznoj upravi, koja joj je, nakon podjele zajedničke imovine sa suprugom, razrezala - porez na promet nekretninama.
- Podnijela je ustavnu tužbu, koja je usvojena, te je Ustavni sud odlučio da joj nije smio biti razrezan porez jer su izvanbračne i bračne zajednice izjednačene. No, čak ni nakon toga Porezna uprava, koja je u međuvremenu ovrhom naplatila porez na promet nekretninama, ne želi vratiti novac uz objašnjenje da se odluka Ustavnog suda ne odnosi na nju osobno, nego na buduće slučajeve - priča odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić koja zastupa gospođu Nadu. Sada joj ne preostaje drugo nego pokrenuti novi spor, kako bi eventualno od Porezne uprave dobila natrag svoj novac.
Javna rasprava
Ovakav razvoj događaja posljedica je tumačenja zakona u pojedinim institucijama. Naime, iako u pojedinim zakonima, poput Zakona o životnom partnerstvu ili Općem poreznom zakonu, jasno stoji da su izvanbračni, istospolni i neformalni istospolni parovi izjednačeni s bračnim drugovima, u specijalnim zakonima, među kojima je i niz poreznih zakona, izvanbračni i istospolni partneri nisu izrijekom spomenuti te ih u konkretnim stvarima pojedine institucije - među kojima, kažu naši sugovornici, prednjači Porezna uprava - tretira bitno drugačije nego bračne parove.
Očekivalo se da će se ovakvi propusti ispraviti ovih dana, jer je Ministarstvo financija ministra Zdravka Marića sredinom kolovoza uputilo u javnu raspravu paket poreznih zakona. Međutim, spomenute izmjene - kojima bi se izvanbračni i istospolni partneri izrijekom nabrojali kao osobe koje ne trebaju plaćati porez na nekretnine pri nasljeđivanju i darovanju (zajedno s bračnim drugovima, potomcima, precima i drugima) ili u Zakonu o porezu na dohodak među članovima uže obitelji koje mogu biti uzdržavane osobe - nisu se našle u prijedlozima koje je ministar Marić uputio u proceduru.
Razlog je tome, tumače nam neslužbeno u Ministarstvu financija, činjenica da takve promjene nisu potrebne jer se “Opći porezni zakon mora primjenjivati” i u predmetima iz drugih poreznih zakona.
HNS protiv zakona
- Dakle, izvanbračna se zajednica priznaje pri određivanju poreza na promet nekretninama. Ispitat ćemo konkretni slučaj da vidimo je li postupano suprotno - kažu neslužbeno u Ministarstvu financija, ne želeći ni neslužbeno odgovoriti zašto naprosto ne pobroje i izvanbračne i istospolne partnere zajedno s bračnim drugovima u spornim zakonskim tekstovima.
HNS se, pak, čini se, s takvim rješenjem ne slaže. Kako nam je u četvrtak priopćeno iz stranke, kao liberalna stranka kontinuirano se zalažu za jednakost svih građana i po ovom pitanju imaju vrlo jasan stav - stečena razina ljudskih prava ne može se smanjivati niti dovoditi u pitanje novim zakonskim prijedlozima.
- U skladu s tim razgovarat ćemo s ministrom financija Zdravkom Marićem i razjasniti sve moguće nedoumice oko ostvarenih prava izvanbračnih i istospolnih partnera - poručili su.
U praksi je, potvrđuje odvjetnica Bezbradica Jelavić, apsolutno jasno da se opći zakoni automatizmom ne primjenjuju na ostale zakone i u tome je, smatra, osnovni problem.
- Ako izvanbračni i istospolni partneri nisu izrijekom spomenuti, pojedine institucije ih ne prepoznaju kao izjednačene s bračnim drugovima - kaže.
Stoga je u četvrtak, posljednjeg dana javne rasprave o poreznim zakonima, reagirala i Lezbijska udruga Kontra, podsjećajući da već dvije godine, još od prošle porezne reforme, upozoravaju na “diskriminatornost tih istih zakona, odnosno namjerno isključivanje osoba koje žive u izvanbračnim ili istospolnim zajednicama”.
Apel pravobraniteljice
- Teško je vjerovati da se radi o slučajnom propustu, jer je Ministarstvo 2016. prilikom predlaganja poreznih zakona jedino u Zakonu o upravnim pristojbama eksplicitno navelo izvanbračne i životne partnere. To znači da je jedini od posebnih zakona koji trenutno uključuje izvanbračne i istospolne zajednice upravo onaj zakon koji ide na njihovu štetu - radi se o pribrajanju dohotka izvanbračnog ili životnog partnera kod računanja minimalnog iznosa za oslobođenje od pristojbe - ističe Sanja Juras iz Kontre.
Na propuste je tijekom javne rasprave upozorila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, ustvrdivši kako je nužno u svaki od pojedinih zakona taksativno navesti i izvanbračnog druga te životnog partnera.
ZAPEO PRIJELOG NAKON FIJASKA O DEFINICIJI OBITELJI
Novi Obiteljski zakon Nade Murganić čeka se godinu dana
Stječe se dojam da aktualna Vlada, iako ne dira u Zakon o životnom partnerstvu, ne čini mnogo kako bi u potpunosti omogućila primjenu zadanih standarda. Slično se nedavno dogodilo i sa Zakonom o udomiteljstvu, u koji nije uvršten prijedlog da se udomiteljstvo izrijekom omogući i istospolnim partnerima. Objašnjenje je bilo slično - istospolni su već u organskim zakonima izjednačeni s bračnim drugovima u svemu osim posvojenju, pa ih ne treba posebno spominjati. Međutim, na Upravnom se sudu vodi postupak jer je centar za socijalnu skrb odbio istospolnom paru izdati dozvolu za udomiteljstvo “jer je u konkretnom slučaju utvrđeno kako ne postoje zakonske pretpostavke”.
Što se tiče izvanbračnih partnera, oni su u postojećem Obiteljskom zakonu u potpunosti izjednačeni s bračnim drugovima u svim pitanjima, pa i u posvojenju djece, no u prijedlozima novog Obiteljskog zakona, koji su do sada iscurili u javnost, to nije tako.
Podsjetimo, u rujnu prošle godine Ministarstvo demografije uputilo je u javnu raspravu prijedlog Obiteljskog zakona koji je, među ostalim, sadržavao i kontroverznu definiciju obitelji, a iz njega je bila izbačena i odredba o potpunom izjednačavanju bračnih i izvanbračnih zajednica te je propisivao da izvanbračni parovi neće moći posvajati djecu pod istim uvjetima kao bračni, već samo “iznimno, ako postoje osobito opravdani razlozi na strani djeteta”. Prijedlog zakona je nakon 24 sata povučen iz procedure. Nadležna ministrica Nada Murganić tada je najavila novi prijedlog za najviše mjesec dana, no do danas nije upućen u proceduru.