MARIĆEV PRORAČUN

Dio HDZ-a ima primjedbe na najvažniji Vladin dokument: Prekonzervativan je

Dio naših sugovornika iz HDZ-a poručuje: Vrijeme je da država troši i potiče ekonomiju
Zdravko Marić
 Bruno Konjević/Cropix

Proračun za 2021., koji je jučer nakon predstavljanja ministra financija Zdravka Marića i usvojen na sjednici Vlade, a koji predviđa deficit od 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a u idućoj godini, neki naši sugovornici iz HDZ-a, kažu nam, ne smatraju baš realnim, odnosno više sugovornika tvrdi kako je planiranje deficita na toj razini poprilično konzervativno i nerealno.

Malo koja država u Europskoj uniji, kažu izvori iz HDZ-a, planira tako malen deficit u idućoj godini, jer sve žele upumpati što više novca u ekonomiju kako bi spasili gospodarstvo od kraha uzrokovanog pandemijom koronavirusa, a Hrvatska planira jedan od najmanjih deficita u Europskoj uniji. Samo Danska, Švedska, Luksemburg i Cipar za iduću godinu planiraju manje deficite od našeg, pa se naši sugovornici pitaju je li u ovom trenutku najbitnije čuvati fiskalnu disciplinu kako bismo što prije ušli u eurozonu i striktno se držati maastrichtskih kriterija, ili je ipak bitnije proračunom poticati aktivnost ekonomije i ulagati novac u gospodarstvo.

Primjeri iz Europe

- Većina zemalja Europske unije, bez obzira na visinu javnog duga, projicira deficite na razini od četiri do šest-sedam posto i to obrazlažu ekonomskim karakterom, odnosno proračunom koji je poticaj za daljnji rast ekonomije i govore o takozvanim razvojnim deficitima. Mi smo u klopci jer smo na samom početku krize pošto-poto htjeli ući u ERM II, a ti se kriteriji nisu mijenjali od 1998. Mi smo u vremenu kada moramo poticati unutrašnju potražnju jer vanjske nema, a ponašamo se tako da striktno poštujemo kriterije iz Maastrichta - kaže naš sugovornik iz HDZ-a.

Proračunski deficit opće države prema ESA 2010 metodologiji iduće godine past će na 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili osam posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1, odnosno 1,6 posto. To je nerealno, kažu neki izvori iz HDZ-a, i zatire razvojni kapacitet zemlje.

Kako napuniti proračun

- Ako ćemo potrošiti sedam do osam milijardi kuna i otvoriti neki razvojni potencijal, onda je nebitno hoće li deficit biti 2,9 posto ili 4,5 posto. Mi u iduću godinu ulazimo i s projekcijom rasta od pet posto. Što je odlično, s obzirom na ovogodišnji rast. Ali na temelju čega će gospodarstvo rasti, ako će potrošnja zbog širenja epidemije padati. Mi možemo nešto narasti, ali u deficit od 2,9 posto ne vjerujem - kaže sugovornik iz HDZ-a.

Naš drugi sugovornik iz vladajuće stranke kaže da u projekcijama proračuna nisu problem rashodi već prihodi, koji po njemu nisu realni.

- Ako imaš smanjenu osobnu potrošnju, ima ćeš problem u punjenju prihoda. Mislim da politika proračuna i deficita nije previše realna. Razumijem Marića da želi ispuniti kriterije iz ERM II i da s razinom deficita od 2,9 posto šalje poruku kreditorima i agencijama, ali to nije realno. Mi moramo ići u agresivno upumpavanje novca u ekonomiju - kroz grantove, zajmove ili covid-kredite. Moramo čuvati ekonomsku aktivnost i to bi trebao biti prioritet nad fiskalnom stabilnošću - kaže ovaj naš sugovornik iz HDZ-a.

On, dodaje, apsolutno razumije ministra Marića i ističe kako se ne radi ni o kakvom sukobu već o razmjeni različitih mišljenja. - Mi u ovoj situaciji gospodarske politike donosimo iz dana u dan, jer ne znamo što nas čeka. Vidimo da su se Francuska i Njemačka ponovno zatvorile. U dobrom scenariju brzo ćemo imati cjepivo i to rješava 80 posto problema, turizam bi se onda mogao značajnije oporaviti, ali velik je stupanj neizvjesnosti.

Moramo nivelirati između održivog proračuna i poticanja gospodarstva. Jer dobit ćemo novac iz EU, iduće godine 720 milijuna eura, ali za to trebamo imati aktivno gospodarstvo i onda je sekundarno pitanje hoće li deficit biti veći ili manji - kaže izvor iz HDZ-a.

Zaključuje kako je sada bitnije čuvati ekonomsku aktivnost nego se držati fiskalne odgovornosti.

- Mi ćemo očito iduće godine imati češće rebalanse i možda tu Marić sada šalje poruku o 2,9 posto deficita, a poslije će možda biti i veći - zaključuje naš sugovornik.

Pouke iz krize 2009.

Marićeva je, pak, logika da ovakvim deficitom treba poslati poruku kreditorima i investitorima kako to nije samo zbog ulaska u eurozonu, a da si neke druge države mogu dopustiti veće deficite zbog manjeg javnog duga. Marić je oprezan zbog krizne 2009. i razmišlja o tome da mu se ne "zatvori pipa" za financiranje.

Također, zna da se uvijek prema potrebi mogu raditi i rebalansi, a ovakvom politikom osigurava se fiskalna održivost u srednjem roku. Naime, zbog pandemije su u EU odobrena odstupanja od proračunskih pravila u ovoj i idućoj godini, međutim, treba voditi računa o očuvanju srednjoročne fiskalne održivosti.

Glavni prigovori Mariću

Glavni prigovori Mariću

1. Umjesto razmišljanja o kriterijima za euro, s obzirom na situaciju, vrijeme je za upumpavanje novca u rast gospodarstva.

2. Projekcije o rastu BDP-a su na rubu nerealnog i jako su rizične. A kako će BDP rasti ako potrošnja zbog epidemije pada?

3. U dobrom scenariju s uspješnim cjepivom imat ćemo uspješnu turističku sezonu i onda je 80 posto muka riješeno. Što ako to izostane?

Štedljiviji Cipar, Danska, Švedska i Luksemburg

Većina država Europske unije za iduću godinu planira deficite od četiri do čak sedam posto. Samo četiri države Europske unije planiraju manji deficit od Hrvatske, i to Danska, Švedska, Cipar i Luksemburg, dok istu razinu deficita od 2,9 posto BDP-a planira jedino nama susjedna Mađarska.

Austrija će ove godine zabilježiti 9,5 posto deficita u udjelu BDP-a, a iduće godine planira 6,3 posto manjka u državnom proračunu.

Slovačka planira deficit od 7,4 posto BDP-a, a ove će godine on biti na razini 9,6 posto BDP-a. Slovenija će s ovogodišnjih 9,3 posto smanjiti deficit na 5,6 posto BDP-a, Bugarska smanjuje deficit s 4,4 posto na 3,9 posto, a Rumunjska s 8,6 posto na 5,5 posto BDP-a.

Češka će imati deficit na razini 4 posto BDP-a, a ove godine imat će manjak u proračunu kao i Hrvatska i bit će na razini od 8 posto BDP-a.

Italija planira deficit od 7 posto, a jedna Njemačka 4,3 posto BDP-a. Poljska procjenjuje da će imati deficit od 6 posto, Francuska 6,7 posto, a Belgija 7 posto, dok će ove godine deficit Belgije iznositi 9,7 posto.

Najveći deficit od 7,7 posto planira Španjolska, koja će ovu godinu završiti sa 11,3 posto manjka u državnoj blagajni.

Portugal planira 4,3 posto, Latvija 3,9 posto, Grčka 3,9 posto, a Irska 5,7 posto deficita u BDP-u.

Nizozemska će u 2021. imati deficit od 5,5 posto, a Estonija 6,7 posto, dok će Litva, Malta i Finska imati deficit veći od 5 posto BDP-a.

Najmanji deficit od samo 0,7 posto BDP-a planira Cipar, zatim Švedska koja će biti na jedan posto deficita, Danska će imati 1,9 posto, a jedan bogati Luksemburg planira 2,7 posto deficita. (G.P.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 07:31