"Možemo li postati zemlja inovacija?"; "Kakav doprinos razvoju gospodarstva zasnovanog na inovacijama može dati Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu?"; "Što povezuje nas s drugim fakultetima i akademijama?"; "Kakvo sveučilište trebamo?"
Svoj pogled na ova pitanja u petak je prilikom obilježavanja dana Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) dao njegov dekan Gordan Gledec.
Gledec je na samom početku govora ustvrdio da su veze FER-a i gospodarstva čvrste te dodao da su brojni gospodarstvenici prilikom prošlogodišnjeg obilježavanja Dana FER-a tražili da priznanja osobno predaju najboljim studentima fakulteta.
- U najvećem dijelu ljudske povijesti, navike su se mijenjale polako. Za to su ponekad trebala i stoljeća. Promjene uzrokovane visokom tehnologijom mnogima je teško pratiti, a njihov glavni pokretač su znanje i inovacije. Obrazovanje je jedini način da držimo korak s naprednima. Temelj snage najjačih svjetskih ekonomija leži u visokotehnološkom sektoru, čiji je napredak nezamisliv bez obrazovanja i istraživanja. Premda se Hrvatska ne može uspoređivati s vodećim ekonomijama svijeta, itekako se možemo ugledati u zemlje koje su pri samom svjetskom vrhu po BDP-u po glavi stanovnika, kao što su Švedska, Finska, Irska ili Danska, a koje su s nama usporedive i po veličini i po broju stanovnika - rekao je Gledec.
Gledec je naveo da te zemlje svojim stanovnicima osiguravaju pristojan život te poželjna odredišta za talente koji osiguravaju njihov gospodarski rast.
- Njihov prosperitet ima negativan utjecaj na depopulaciju zemalja koje se ne snalaze u modernim izazovima i koje nisu prepoznale kako zadržati svoje i privući tuđe talente - dodao je dekan FER-a.
- Oni nam pokazuju da su promjene na bolje moguće ako ima volje i pameti. Mnogi teško mogu pratiti brzinu promjena koje su zadnjih desetljeća donijele visoke tehnologije, a još teže prihvatiti činjenicu da za malene zemlje oslanjanje na tradicionalne industrije bez inovacija, pogotovo onih u kojima zbog ekonomije razmjera pobjeđuju veći i mnogoljudniji, nije održivo ni za zadržavanje stečenih pozicija zbog konkurencije, a kamoli za rast - ustvrdio je Gledec.
'Infobip je uspio usprkos i unatoč okruženju'
- Primjer hrvatske brodogradnje naučio nas je na težak i skup način da su u današnje doba agilnost i prilagodljivost novim realnostima preduvjet preživljavanja. U središtu svakog brzorastućeg gospodarstva utemeljenog na znanju stoji inovacija. Četiri najvrjednija brenda na svijetu, Amazon, Apple, Microsoft i Google, nastala su kao startupovi u gospodarstvu koje oprašta neuspjehe, u Americi - rekao je dekan FER-a.
- Hrvatska je zemlja u kojoj se neuspjeh smatra društvenom sramotom. Jal prema uspjehu sastavni je dio mentalnog sklopa, a startupovi ne rastu u ovim krajevima. Srećom, u Hrvatskoj je sastala nova generacija inovatora koja je počela mijenjati mentalno stanje nacije, i koja je svojim uspjesima pokazala da neke čudne životinje poput jednoroga ipak mogu uspjeti, čak i u Hrvatskoj - dodao je Gledec.
- Infobip, prvi hrvatski pandan spomenutoj četvrti, uspio je, po svemu sudeći, usprkos i unatoč lokalnom okruženju, a čini se da imamo još takvih primjera na vidiku jer se stvorila kritična masa ljudi koja je spremna pogurati promjene, a pri tome ne mislimo na vlast - ustvrdio je Gledec te kao primjere uspješnih startupova naveo Nanobit, Five, Infinum, Photomath, Microblink, CroTeam, Gideon Brothers, Agrivi i Oradian.
Dekan FER-a podsjetio je da je Amazon u Hrvatskoj nedavno otvorio svoj ured za razvoj, da domaća ICT industrija ostvaruje dvoznamenkaste stope godišnjeg rasta te da je najvažniji resurs te industrije visokoobrazovana radna snaga
- Nemogućnost popunjavanja potreba za tom radnom snagom tog područja glavna je opasnost da sektor dođe u zasićenje i prestane biti motor koji Hrvatsku gura naprijed. Prema najoptimističnijim procjenama, u Hrvatskoj oko 2.000 studenata završi neki studijski program koji je kompatibilan s ICT-om. To je daleko premalo za popunjavanje trenutnih potreba ICT-a, čak i uz pretpostavku da se nitko ne iseli iz Hrvatske u potrazi za boljim uvjetima rada - rekao je Gledec.
- Hrvatska ne može zadovoljiti potrebe ICT-a za rastom. Već bi povećanje interesa za STEM područjem od 10 posto bilo težak zadatak, a dvjestotinjak dodatnih inženjera predstavljali bi kap u moru potreba ICT-a. Činjenica da se na godišnjoj razini cijele Hrvatske ne popune svi upisni kapaciteti za ICT studije svjedoči koliko je malo prostora za rast - dodao je dekan FER-a te ustvrdio da nijedna globalna ICT sila stručnjake nije pronašla bez dotoka globalnih talenata.
'Kažnjava se svaki neuspjeh'
Gledec je naveo da su inženjerski studiji u gotovo cijeloj Europskoj uniji besplatni, najčešće putem državnog sufinanciranja, što mnoge studente potiče na dolazak i ostanak u zemlji koja im to omogući.
- Ključno je pronaći načine kako Hrvatsku učiniti privlačnom za one najbolje. Primjeri poput Rimac automobila pokazuju da je to nužno i moguće. Kod njih rade stručnjaci iz 35 različitih zemalja, a neki od njih imaju profile znanja kakvih u Hrvatskoj uopće nema. Trebamo privući globalne talente, internacionalizirati studije, povećati dostupnost rizičnog kapitala za pokretanje startupovima i prepoznati ICT kao vertikalnu stratešku djelatnost koja će dobiti istinsku potporu države - rekao je dekan FER-a.
- Hrvatska je dosad ICT tretirala kao sekundarni, uslužni, horizontalni sektor. To je rezultiralo nepovoljnom strukturom ICT sektora koji mahom sačinjavaju kompanije temeljene na agencijskom modelu pružanja usluga razvoja, koje su u najvećem dijelu sačinjene od programera s vrlo malenim udjelom drugih struka. Takva poduzeća mogu postići atraktivne prihode za svoje zaposlenike, ali je sinergijski efekt na moguće preoblikovanje tržišta rada izuzetno slab. Takva poduzeća ne stvaraju ni intelektualno vlasništvo ni dodanu vrijednost proizvoda nastalih u Hrvatskoj nego se njihovo znanje ugrađuje u proizvode stranih kompanija koje će to u konačnici kapitalizirati, jačajući vlastita gospodarstva. Samo zemlja koja ICT prepozna kao ključnu vertikalnu djelatnost može te trendove promijeniti - dodao je Gledec.
- Gospodarstvo utemeljeno na znanju počiva na inovacijama koje proizlaze iz znanstvenih istraživanja. Znanstvenike stvara obrazovni sustav, a on se puni iz raspoloživog demografskog bazena. Promatramo li samo osnovnoškolsko obrazovanje, ne možemo zamisliti lošiji početak lanca sustava vrijednosti na kojima počiva ekonomija utemeljena na znanju, inovacijama i poduzetništvu. Hrvatska bi po broju učenika koji su osmi razred osnovne škole završili s ocjenom 5.0 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca. Samo u Zagrebu više od jedne petine osnovnoškolaca su super-odlikaši, odnosno gotovo 1.600 učenika završilo je osmi razred osnovne škole sa super peticom. Ti su brojevi javno dostupni, lako ih je provjeriti u školskom e-rudniku - ustvrdio je dekan FER-a.
- Poruka koju tako šaljemo učenicima loša je na više razina. Kažnjava se svaki neuspjeh. Samo jedna četvorka može im onemogućiti upis u željenu srednju školu. Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrima ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni. Kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik super-odlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima. To pokazuje gdje nam je obrazovni sustav i da ga nužno treba mijenjati. Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći 12 godina, to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reformi i pokretanja nove s jednakim, nikakvim šansama za uspjeh. Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava sve dok netko ne shvati da je obrazovanje kao i obrana nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus. Za lošu situaciju u školama nimalo nisu krivi učitelji, koji su osim potpune degradacije ugleda svog poziva, često izloženi pritiscima da djeci daju ocjene koje nemaju uporište u stvarnom znanju. To je pogubno jer od početka urušava sustav vrijednosti za preostali tijek obrazovanja te profesionalni put mladih ljudi. Sve te negativnosti propagiraju se ne samo do fakulteta nego i kasnije - rekao je Gledec.
'Potencijala ima'
Dekan FER-a zalaže se za uvođenje objektivnog vrednovanja znanja na osnovnoškolskoj razini, a učitelje pustiti da neometano rade svoj posao. Dodao je da mnogi u ovakvoj situaciji ni ne žele raditi kao učitelji, što posebno teško pogađa STEM područje te da bez toga nema promjena na bolje u cijelom lancu obrazovanja.
- Važno je da sveučilišta preuzmu još veću odgovornost kao točka izlaza iz tog lanca. Sveučilište u Zagrebu od posebne je važnosti za Hrvatsku kao najveće, najraznovrsnije i najmnogobrojnije sveučilište. Često se volimo pohvaliti da je naše sveučilište najstarije u ovom dijelu Europe, ali tradicija ne znači puno ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost. Sveučilište mora zauzeti puno aktivniju i važniju ulogu u životu zemlje jer bez toga nema transformacije u konkurentno gospodarstvo niti prosperiteta koji će zaustaviti daljnju depopulaciju koja već sada poprima razmjere nacionalne katastrofe - rekao je Gledec.
- Potencijala ima. Na poznatoj Šangajskoj listi u industriji hrane naše je Sveučilište je u prvih 150, u matematici unutar prvih 400, u fizici, ekologiji, biotehnologiji i kliničkoj medicini unutar prvih 500. U pomorskom inženjerstvu smo 43. u svijetu. FER prema brojnim metrikama zauzima prvom mjesto među istraživačkim institucijama u Hrvatskoj, a prepoznati smo i izvan zemlje. Na našem se fakultetu trenutno provodi 260 projekata ukupne vrijednosti od oko tri milijarde kuna, od čega otprilike sedmina otpada na FER, a namijenjena je zapošljavanju istraživača i nabavi opreme - dodao je dekan FER-a.
- Bez opterećenja državnog proračuna zapošljavamo gotovo 350 zaposlenika, dapače iz njihovih plaća mi ova godine svakog mjeseca punimo proračun s milijun i pol tisuća kuna. Na svaku kunu koju dobijemo od države, još kunu dobijemo iz projektne i istraživačke suradnje. Surađujemo s domaćim i inozemnim kompanijama, što su pretpostavke za izgradnju snažnog ekosustava za pokretanje gospodarstva utemeljenog na znanju i inovacijama - ustvrdio je Gledec.
Dekan FER-a rekao je da fakultet pokrenuo i poduzetnički inkubator koji je pomogao brojnim studentskim i profesorskim startupovima. Dodao je da FER ove godine upisao prvu generaciju studenata preddiplomskog studija koji nastavu slušaju na engleskom jeziku. Ustvrdio je da je oko 1200 maturanata FER navede kao svoj prvi izbor za studiranje te da ih fakultet u konačnici upiše 650. - Više od polovice njih među najboljim su matematičarima i fizičarima na državnoj maturi - dodao je Gledec.
Povezivanje tehnološkog i umjetničkog
Dekan je dodao da je važno povezati sve sastavnice Sveučilišta kako tehnološki razvoj ne bi postao "dehumaniziran i lišen doticaja s čovjekom".
- Dobro je poznata činjenica da u tipičnom startupu orijentiranu na razvoj proizvoda svega trećinu čine inženjeri, a druge dvije trećine ostali stručnjaci društvenog, humanističkog i umjetničkog usmjerenja. Upravo ova činjenica pokazuje kako ICT može preoblikovati tržište rada. Pojedina područja koja su bila poslovično bitno teže zapošljiva na standardnim radnim mjestima odjednom su prepoznata kao nužna i važna. Najbolji primjer toga su tvrtke koje rade videoigre jer je u njima komplementarnost timova iznimno važna, a koja ostvaruju zapažen uspjeh na međunarodnom tržištu i bitan su izvozni segment - rekao je Gledec te dodao da je diplomski studij dizajna razvoja videoigara koji se trenutno priprema i koji će se izvoditi na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu izvrstan primjer povezivanja umjetničkog i tehnološkog.
- Kad jednom stvorite kritičnu masu ljudi koji razmišljaju proaktivno, počnete stvari pozitivnu konkurenciju u kojoj svatko osjeća izazov da postigne još više i podigne ljestvicu onima koji dolaze - rekao je dekan FER-a.
Gledec je ustvrdio da je Sveučilište u Zagrebu nalazi pred važnom prekretnicom.
- Uskoro ćemo birati novo vodstvo. Moramo pametno zacrtati smjer razvoja jer će to imati puno širi društveni značaj. Naše je sveučilište velike, a velikim je sustavima teško upravljati, a još teže ih je mijenjati. U prethodnom su razdoblju propuštene brojne prilike da se sveučilište transformira u poduzetničko, otvoreno za suradnju. Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri i baviti se samim sobom i unutra izazvanim problemima. Trebalo bi se baviti realnim izazovima koji mogu dati doprinos gospodarstvu. Naravno, ne zaboravljajući ni ostale misije sveučilišta. Nažalost, u posljednjih sedam godina Sveučilište u Zagrebu propustilo je bezbroj prilika djelovati kao istinski kohezivni faktor među svojim sastavnicama - rekao je dekan FER-a.
'Naše sveučilište ima brojne prednosti'
- Naše sveučilište ima brojne prednosti koje druga sveučilišta nemaju. Imamo sastavnice koje pokrivaju praktički sva područja ljudske djelatnosti. Sveučilište nije i ne smije biti teški veliki monolit, samo kako bi se ukalupilo sastavnice i lakše provodilo centraliziranu volju, nego mora djelovati u pravcu razvoja boljeg i pozitivnog efekta umrežavanja koji će zahvatiti cijelo sveučilište. Ohrabruje nas činjenica da s mnogim fakultetima i akademijama dijelimo viziju razvoja Sveučilišta i da su oni spremni preuzeti odgovornost i pomoći da svi zajedno razvijamo sveučilište kakvo zaslužuju naši studenti, naši istraživači, naši umjetnici, naše gospodarstvo, a posebno svi građani Hrvatske, sveučilište koje je otvoreno, pošteno, čestito, časno, iskreno, pravedno i u kojem vlada ljudski integritet, u kojem se rad prepoznaje i nagrađuje, u kojem se na temelju rada i sposobnosti napreduje i u kojem je bitno što znaš, a ne koga znaš - dodao je Gledec.
- Ako u rektorskom programu nekog od kandidata ili kandidatkinje prepoznate viziju modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima, viziju sveučilišta u kojem je kritika konstruktivna i poticajna i u kojem se kritičare smatra prijateljima, viziju sveučilišta i rektorata kao servisa jakim fakultetima, viziju sveučilišta koje surađuje, spaja i potiče, viziju sveučilišta odgovornog prema društvu koje ga financira, viziju sveučilišta koje je grad na gori, ako to sve prepoznate, znat ćete i koga ćemo podržati da vodi Sveučilište u sljedećim godinama - zaključio je dekan FER-a, kojeg su okupljeni nagradili podužim pljeskom.
Kvartet Gubec, koji je nastupio na obilježavanju Dana FER-a, izveo je poslije dekanovog govora pjesmu koju je, kako su rekli, on naručio.
- Nama je naš dragi dekan, profesor Gledec rekel da ima želju. On bi zaželil’ puno uspeha i zdravlja gosponu rektoru Borasu s pjesmom 'Ak sem ti srčeko ranil' - rekao je jedan od članova Kvarteta, što je nasmijalo okupljene. Kvartet je potom izveo najavljenu numeru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....