Arhivar i knjižničar Svete Rimske Crkve kardinal Josė Tolentino Card de Mendonça u utorak navečer na predavanju u povodu 1600. godišnjice smrti sv. Jeronima, rekao je, pozivajući se na arhivske izvore, da je taj svetac u humanističko doba bio prihvaćen kao tvorac glagoljice i prevoditelj slavenske Biblije.
"Tako je u humanističko doba Jeronim prihvaćen kao izumitelj glagoljice i prevoditelj slavenske Biblije," istaknuo je kardinal de Mendoça u predavanju na svečanoj akademiji u Splitu upriličenoj u povodu 1600 godišnjice smrti sv. Jeronima.
Po riječima kardinala de Mendonçe, redovnik augustinac Angelo Rocca, koji je sudjelovao u stvaranju slika koje obogaćuju vatikansku Sikstinsku dvoranu, u svojoj je publikaciji o novom sjedištu Biblioteke, objavljenoj 1591., potvrdio tu Jeronimovu reputaciju, favorizirajući prikaz koji je tamo ostvaren.
"Napokon, ako malo razmislimo, nije toliko čudno da se slava izumitelja novog jezika veže uz svetog Jeronima. Doista, prevoditelj takve veličine kakav je bio, također je izvanredan tvorac," istaknuo je kardinal de Mendonça.
Pri tom je napomenuo kako u možda najznamenitijem prostoru vatikanske biblioteke, u Sikstinskoj dvorani, na jednom stupu, sveti je Jeronim prikazan u uobičajenom ikonografskom prikazu, s lavom sklupčanim pod njegovim nogama i otvorenom knjigom u ruci. Ispod portreta nalazi se iznenađujući natpis: S. Heironymus litterarum illyricarum inventor – Sv. Jeronim izumitelj ilirskog pisma.
"A iznad, kao potvrda napisanoga, nalaze se trideset i dva slova za koja se pretpostavlja da predstavljaju ilirsku abecedu ili, kako se također kaže, glagoljicu," dodao je.
"Ova nas neobična vijest, bez povijesnih temelja, ipak usmjerava na osobito Jeronimov navod u njegovim Komentarima Izaije. Komentirajući Izaiju donosi jednu riječ preuzetu iz prijevoda Biblije Sedamdesetorice koja označava „piće načinjeno od žitarica i vode, koje se u narječju provincija Dalmacije i Panonije naziva 'sabaia.' Bio bi to jedan od rijetkih izraza ilirskog ili glagoljskog jezika koji je stigao do nas u drevnim zapisima.
I historiograf Ammiano Marcellino, u svojim Rerum gestarum libri donosi taj navod, pojašnjavajući kako to piće „u Iliriku koriste siromasi“. Nadalje, sam Jeronim u djelu De viris illustribus kaže kako potječe iz onih krajeva, budući da je rođen u Stridonu, na granici između Dalmacije i Panonije," objasnio je kardinal de Mendonça.
U izjavi za Hinu nakon predavanja kardinal de Mendonça je istaknuo kako je sv.Jeronim veliki izazov i za naše vrijeme. On je toliko bogat sa svojim radom, sa svojim svim mogućim dimenzijama kulture da je izazov za naše današnje vrijeme - za inkulturaciju evanđelja i za evangelizaciju kulture," rekao je kardinal de Mendonça.
Na upit što za Dalmaciju i Hrvatsku znači sv. Jeronim, kardinal je rekao da trebamo biti ponosni što smo na terenu gdje rođen sv. Jeronim te da "na svoj način pripadamo sv. Jeronimu.
"S druge strane jedan je izazov za sve nas jer pripadamo toj kršćanskoj kulturi i trebamo znati na koji je način pratiti, umnožiti, živjeti i tražiti. Ova velika baština kršćanska i kultura darovana vam je preko sv. Jeronima," rekao je kardinal de Mendonça.
Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, na čiji poticaj je prije tri godine odlučeno da se sv. Jeronima proglasi zaštitnikom te županije, na svečanoj je akademiji najavio kako će u Splitu biti podignut spomenik sv. Jeronimu.
"Temperament i mentalitet Sv. Jeronima podsjeća na nas Dalmatince, a i on je za sebe govorio da je Dalmatinac," kazao je Boban.
Nadbiskup Splitsko-makarski mons. Marin Barišić je istaknuo kako sv. Jeronim pripadao svim a na poseban način nama Dalmatincima.
"Dalmatinci vole svetog Jeronima, a vjerujem i da on voli nas," poručio je Barišić.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara je istaknuo kako je sv. Jeronim bio "uzor našim precima u stvaranju hrvatske nacije.
U utorak je u Splitu promovirana i knjiga "Svetom Jeronimu posvećeno."