Dario Krešić: Da, ja sam gay. I zbog toga me šikaniraju na fakultetu. Tužio sam ih, ali sutkinja je pristrana. Zato ću, ako treba, i u Strasbourg!

ZAGREB - Borit ću se do kraja za svoja prava na fakultetu u Varaždinu. Nema smisla da se sad natječem na drugom fakultetu. Hrvatska je mala sredina, pa ako popustim i odem, brzo će mi sva vrata biti zatvorena - kaže Dario Krešić, asistent na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike.

Krešić je lani tužio svoj fakultet zbog diskriminacije, da ne može napredovati u znanstvenom zvanju zato što je gay, da ga na fakultetu šikaniraju zbog njegove seksualne orijentacije. U petak je na Općinskom sudu u Varaždinu bilo drugo ročište.

Tridesetosmogodišnji Dario Krešić zaposlen je kao viši asistent na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike nešto više od tri godine. Sve je, kaže, na početku bilo idilično. - Kad sam došao, svi su bili oduševljeni. Dekan Tihomir Hunjak bio je ponosan na moje stručne reference. Hvalio me u lokalnim medijima - prisjeća se Krešić.

Pismene isprike

Iza sebe ima karijeru u Njemačkoj i na sveučilištu u Dubrovniku. No, nekim kolegama, Krešić se nije svidio. On tvrdi - zbog toga što je gay. Sve je počelo u veljači 2009. godine.

- Prvo nisam htio reagirati na provokacije kolege Božidara Kličeka, koji je aludirao na moju homoseksualnu orijentaciju. Mislio sam da je to pojedinačni slučaj. No, slično se počeo ponašati i moj prvi nadređeni Željko Hutinski. Kada je to učinio pred studentima, prekipjelo mi je - kaže Krešić. Krajem 2009. godine odlučio je da, preko svojeg odvjetnika, pošalje dekanu Hunjaku pismo i izvijesti ga o neugodnostima. Nakon toga, dvojica kolega su mu se pismeno ispričala. Činilo se da je to kraj priče. No, to je bio tek početak.

- Od tada već dvije godine ne mogu napredovati u struci. Odbijen sam na dva natječaja. U jednom su izmijenili polje za koje raspisuju natječaj da ne bih mogao napredovati, a u drugom su polju u kojem sam trebao napredovati dodali uvjete koji su išli na ruku protukandidatu. Na treći natječaj nisu me ni uvrstili jer su tvrdili da nisu zaprimili prijavu iako sam sve uredno poslao, o čemu imam dokaze - priča Krešić.

Obratio se za pomoć udrugama Iskorak i Kontra. Kad je odlučio tužiti fakultet, svoju je priču krajem prošle godine iznio i u medijima.

Etički postupak

- Nakon što sam podnio tužbu i nakon što sam u medijima poimence prozvao kolege zbog šikaniranja, na fakultetu je pokrenut etički postupak protiv mene. Valjda su mislili da su pismenim isprikama kupili aboliciju i da ih neću tužiti, da ću šutjeti. Etičko povjerenstvo je zaključilo da sam se ponio vrlo neetično.

Zanimljivo je da je jedan član Povjerenstva ujedno i član Uprave fakulteta, dakle predstavnik institucije koju sam tužio - kaže Krešić. Njegova odvjetnica na tu se odluku žalila višoj instanci - Etičkom savjetu. Već četiri mjeseca nema odgovora.

Sada je status quo. Tužba je na sudu. Treće ročište zakazano je za listopad. U međuvremenu, Krešić radi u sredini koja ga je, kako kaže, potpuno izolirala. Svi se boje za svoje pozicije i izbjegavaju kontakt s njim.

- Nitko se ne želi zamjeriti upravi fakulteta. I Uprava i kolege okreću glavu od mene kad me vide - priča Krešić. Jedino ohrabrenje su mu studenti s kojima, kaže, ima jako dobar kontakt i koji ga cijene.

Od suđenja ne očekuje mnogo. Bar ne u Hrvatskoj. Sumnja u pristranost varaždinske sutkinje. Uz to, naše pravosuđe još nema dovoljno iskustva u suđenjima temeljem Zakona o suzbijanju diskriminacije.

- Ne znam kako će završiti. Na prvom ročištu sutkinja je vikala na prisutne. Sada je ročište trajalo više od četiri sata zato što je više vremena trošila na prepravke kod diktiranja iskaza, nego na sam iskaz svjedoka. Namjerno otupljuje oštricu iskaza svjedoka koji ide meni u prilog. Očito je ona već donijela presudu. No, uvjeren sam da su činjenice na mojoj strani. Spreman sam ići i do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu - najavljuje Krešić.

Na pitanje kako će - uz tako nepovoljnu klimu na fakultetu i u sudnici - uspjeti dokazati da je žrtva diskriminacijde, Krešić kaže da to ne ovisi o njemu.

Presedan u Hrvatskoj

- Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, teret dokazivanja je na onome koga se tuži. Mi samo moramo iznijeti činjenice koje diskriminaciju čine vjerojatnom - kaže Krešić.

Zakon o suzbijanju diskriminacije stupio je na snagu 2009. godine.

Lani su se vodila 39 parnična postupka radi diskriminacije, od čega 9 zbog spolne orijentacije. U udrugama kažu da je ovo prvi slučaj u kojem je konkretno oštećena osoba podnijela tužbu zbog diskriminacije na radnom mjestu jer je homoseksualne orijentacije.