Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu ne veže se uz Bleiburg

Ustavni sud Republike Hrvatske odbio je zahtjev Svjetskog židovskog kongresa - Zagreb kojim se tražilo da se 15. svibnja (odnosno najbliža nedjelja) prestane obilježavati kao Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost.

Svjetski židovski kongres (SŽO) još je 2020. zatražio pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 2. stavka 1. točke 6. i stavka 7. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (ZBSND). Prema ovom zahtjevu, Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost zapravo se svodi na "dan spomena na Bleiburg", jer se očito veže uz 15. svibnja 1945., kada je došlo do kapitulacije vojske NDH na Bleiburgu.

Podsjeća se kako Ustav ne priznaje NDH kao preteču današnje slobodne i nezavisne Republike Hrvatske. Sukladno Ustavu, ZAVNOH je temelj hrvatske državnosti, a time se u smislu Ustava hrvatskom vojskom i žrtvama smatraju samo pripadnici antifašističkog pokreta, a ne i pripadnici oružanih snaga NDH i civilnih pristaša koji su ih pratili.

"Povezivanje s NDH"

"Što je to zakonodavac pronašao časno, vrijedno divljenja i poštovanja pa je zakonom propisao da se 15. 5. obilježava kao spomendan na žrtve pale za slobodu i nezavisnost hrvatskog naroda, budući da je sve ono što se događalo 15. 5. vezano uz NDH", pitao je Svjetski židovski kongres u zahtjevu da Ustavni sud ukine sporni članak Zakona.

Međutim, najprije ih je odbilo Ministarstvo pravosuđa, koje je pismeno objasnilo kako je svrha propisivanja spomendana na hrvatske žrtve u borbi za slobodu odavanje počasti svim hrvatskim žrtvama, bez obzira na vrijeme i okolnosti podnošenja žrtve. "U navedenom se nigdje ne spominju vojnici NDH i civili koji su podržavali NDH, niti se nigdje navodi pojedinačno i posebno komemoracija u Bleiburgu", odgovorilo je Ministarstvo u ožujku 2021.

Sada je i Ustavni sud u svojoj odluci citirao dio odgovora Ministarstva pravosuđa i zauzeo stajalište da se u konačnom prijedlogu ZBSND-a: 110/19 ne spominju događaji vezani uz 15. svibnja 1945., kao ni komemoracija na Bleiburgu, "slijedom čega nisu osnovani navodi predlagatelja da spomendan na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost zapravo predstavlja "dan spomena na Bleiburg", kao i da je uveden radi omogućavanja većem broju osoba da sudjeluje na komemoraciji u Bleiburgu".

Neosnovan zahtjev

Svi ustavni suci i sutkinje, s izuzetkom Andreja Abramovića, drže da se obilježavanjem spomendana stvaraju preduvjeti za primjereno i dostojanstveno odavanje počasti svim hrvatskim žrtvama za slobodu i državnu nezavisnost tijekom cijele hrvatske povijesti, zbog čega se ovaj spomendan ne veže uz događaje od 15. svibnja 1945. i ne može se poistovjećivati s "danom spomena na Bleiburg".

"Slijedom navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da se zakonodavac, propisujući da je subota ili nedjelja najbliža 15. svibnja Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost, zadržao u okvirima svoje nadležnosti propisanima člankom 2. stavkom 4. alinejom 1. Ustava, pri čemu nije povrijedio zahtjeve koje pred njega postavlja Ustav (osobito one koji proizlaze iz načela vladavine prava)", zaključili su ustavni suci te odbili zahtjev Svjetskog židovskog kongresa kao neosnovan.