Dalija Orešković: Problem je što Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve

Zastupnica Dalija Orešković ustvrdila je u srijedu u raspravi o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu kako Hrvatska nema definirane vanjskopolitičke ciljeve.

"Nismo u stanju definirati što želimo postići i što su nam vanjskopolitički prioriteti", upozorila je Orešković (Klub SIP, Pametno i Glas). Podsjetila je kako vanjsku politiku, prema Ustavu, sukreiraju predsjednik Republike i predsjednik Vlade te je upitala čine li to oni doista i kakav je stav Republike Hrvatske prema zemljama u okruženju. Ako ne znamo što je cilj vanjske politike, kako možemo znati poštuju li ga nositelji izvršne vlasti u skladu s ovlastima i povjerenjem građana koje su dobili, upozorila je i dodala kako treba napraviti jasnu distinkciju između interesa HDZ-a i Republike Hrvatske.

Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je kako je zakonski prijedlog neprihvatljiv i suprotan interesima Republike Hrvatske. Ocijenio je kako je besmisleno plaćati 25.000 eura na godinu za ured te inicijative u Sarajevu, "koji ne radi ništa", i ustvrdio kako je to bačen novac. Ne treba nam sporazum u kojem nema Mađarske ni Austrije, a čine ga zemlje bivše Jugoslavije uz još neke susjedne zemlje, smatra Raspudić.

Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić, predstavljajući zakonski prijedlog o potvrđivanju tog sporazuma, rekao je kako kako Hrvatska ima interes za suradnju s njegovim članicama u sprječavanju i ublažavanju posljedica prirodnih nepogoda i tehnoloških katastrofa. Dodao je kako bi Hrvatska trebala plaćati 25.000 eura na godinu za financiranje rada Tajništva sa sjedištem u Sarajevu. Sklapanjem sporazuma nastavlja se dobra suradnja država članica Inicijative usmjerena prema uspješnoj provedbi misije Tajništva kroz učinkovito obavljanje njegovih operativnih dužnosti i zadaća, dodao je.

Sporazumom su, među ostalim, propisani sjedište i pravni status Tajništva, potrebni doprinos zemlje domaćina, sloboda djelovanja i nepovredivost Tajništva, njegovo osoblje, povlastice i izuzeća voditelja, službenika i stručnjaka te rješavanje sporova u vezi s tumačenjem ili primjenom Sporazuma, navodi se u obrazloženju.

Stranke Sporazuma su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, kao predstavnik države domaćina Tajništva Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu sa sjedištem u Sarajevu, te Vijeće ministara Albanije i vlade Bugarske, Crne Gore, Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Srbije i Turske, kao predstavnici država stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu. Inicijativa je regionalna mreža i posrednik u spremnosti za suočavanje i prevenciju elementarnih nepogoda i tehnoloških katastrofa na području Jugoistočne Europe.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i službeno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, te na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne mogu provoditi izmjene ili dopune teksta međunarodnog ugovora, predlaže se da se taj konačni prijedlog zakona raspravi i prihvati u jednom čitanju, stoji u obrazloženju.