HRVATSKI STRUČNJACI

‘Da, pčele su vrlo inteligentna i racionalna bića. Čak se istražuje kako bi mogle pronalaziti mine‘

Još jedna izvrsna odlika pčela je međusobni prijenos informacija o izvoru nektarne paše, ističe Tvrtko Matijević

Ilustracija

 Darko Tomas/Cropix

Pčele su iznimno inteligentna bića koja imaju emocije, mogu brojati, razaznaju lica te mogu svladati jednostavnije zadatke i apstraktne koncepte.

Ove najnovije spoznaje o tajanstvenom životu pčela u knjizi "Um pčele" nedavno je objavio znanstvenik i jedan od najvećih stručnjaka za pčele Lars Chittka koji se proučavanjem ovih iznimno svjesnih bića bavi posljednjih 30 godina na odjelu za bihevioralnu ekologiju na Queen Mary Sveučilištu u Londonu.

"Učimo ih međusobnom raspoznavanju na način da ih nagrađujemo šećerom svaki put kad nešto dobro naprave. Na taj ih način također učimo i da raspoznaju ljudska lica. Naprimjer, pokazujemo im nekoliko različitih ljudskih lica, no samo uz jedno od njih povezujemo nagradu u obliku šećera, i one redovito odabiru upravo to lice", kazao je Chittka.

Eksperiment s brojanjem podrazumijevao je da pčele trebaju preletjeti tri orijentira kako bi stigle do hrane, a jednom kad bi uspješno sletjele, znanstvenici bi hranu opet postavili na isto mjesto, ali bi na putu do nje ubacili veći broj orijentira.

Kad bi pčele po drugi put letjele do hrane, automatski bi sletjele nakon trećeg orijentira uvjerene da ih ovdje čeka poslastica iz čega su znanstvenici zaključili da su sposobne brojati.

Pčele aktivno razmišljaju o posljedicama pojedinih akcija, a nakon simulacije napada pauka, Chittka je dokazao i da imaju osjećaje jer su se nakon tog eksperimenta počele ponašati drugačije - danima bi bile anksiozne i nervozne, što bi se pak mijenjalo čim bi primile nagradu.

Ivan Bračić, naš najpoznatiji inovator u pčelarstvu i osnivač tvrtke PIP, kaže kako ga ovo istraživanje nije iznenadilo nakon njegova 40 godišnjeg iskustva sa pčelama i u proizvodnji meda.

- Sva istraživanja na koje se članak poziva su poznata, prihvaćena i objavljena u prestižnim časopisima. Chittka je jedan od poznatijih kognitivnih biologa i članci su objavljeni u prestižnim časopisima. Mi pčelari volimo emotivno i osebujno pričati o pčelama, istraživačka znanost širi vidike, treba je podržati i u praksi tražiti primjenjive oblike, kaže Bračić.

Dodaje kako "konačni dokaz o inteligenciji" ne postoji kao univerzalno mjerilo inteligencije jer bi se sličan članak su mogao napisat i za druge vrste životinja poput vrana, riba, čimpanzi, konja...

image

Tvrtko Matijević

Ranko Šuvar/Cropix

- Pčele su inteligentne jer su zbog okolišnih potreba razvile vještine koje i mi cijenimo. Neke ribe "vide" prostor bez svijetla preko strujanja vode, a šišmiši preko zvuka. Pčele jesu i inteligentne, žive u zajednicama, imaju razvijen socijalni ustroj, racionalne su i izrazito prilagodljive novo nastalim okolnostima. I u praksi – gospodarskom području radi se na selekciji pčela na nešto ciljano; mirnoću, urednost, marljivost, tolerantnost na bolesti i na taj način se želi pčele iskoristiti za veću produktivnost u proizvodnji pčelinjih proizvoda, mišljenja je Bračić.

Zaključuje kako "treba podržati sva nastojanja da se o pčelama zna što više, podržati istraživanja o održivosti pčela, istražiti ponašanje pčela u cilju tolerantnosti na bolesti koje su limit razvoja pčelarstva, a da pri tome ne koristimo kemijske molekule".

Mladi pčelar i naš najveći proizvođač pčelinjeg otrova Tvrtko Matijević godinama prati najnovija dostupna znanstvena istraživanja o pčelama, pa tako i po njihovoj inteligenciji.

- To je jednostavan kukac koji ima jako dobru memoriju zapažanja ili pamćenja, to možemo primijetit na samom pčelinjaku kada poredamo košnice u red od 100 istih košnica, pčela kada izleti iz jedne od košnica uvijek se vraća u svoju domicilnu košnicu. Jedna od stvari koje su dokaz njihove inteligencije su dobro zapažanje boja, te ukoliko košnicu prevezete od točke A do točke B, a udaljenost je manja od 4 kilometra, pčele će se uvijek vratiti na lokaciju A, nebitno što na tom mjestu više nema košnice, kaže Matijević.

image

Ivan Bračić

Mladen Volarić

Ističe kako je jedna od najboljih odlika inteligencije kod pčela hijerarhija jer u samoj košnici se uvijek zna tko što radi, od pčela hraniteljica, pčela čistačica, pčela stražarica, pčela letačica.

Hijerarhija se uvijek poštuje i svi je se pridržavaju, iako pčele u prosjeku žive 40 dana. Još jedna izvrsna odlika pčela je međusobni prijenos informacija o izvoru nektarne paše. Čineći pokrete na saću i drhtanjem krilima određenom dinamikom prenose informaciju ostalim jedinkama u košnici pod kojim kutem u odnosu na sunce treba izletjeti iz košnice da bi došli do izvora nektara, koliko je paša udaljena i koje ih prepreke čekaju na tom putu, dodaje Matijević.

Zadnje istraživanje koje pokazuje inteligenciju pčela, je detekcije mina s pčelama, gdje se pčele prihranjuju sa šećernim sirupom u koji je dodan TNT, te prilikom izlaska iz košnice koje su stacionirane na minskom polju, pčele dolaze na mine jer ih miris privlači.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. rujan 2022 13:36