Krunoslav Lukačić jedan je od onih koji ne mijenjaju politička uvjerenja. Od kad se 2007. godine učlanio u HNS, unatoč svim je turbulencijama koje su tijekom godina potresale stranku, a zbog kojih su mnogi promijenili stranačke boje i priklonili se novim opcijama, stoički ostao vjeran narodnjacima. Ne dvoji je li negdje mogao više ili profitabilnije. "Politika HNS-a jednaka je onome za što se i sam zalažem, imam svoje svjetonazore koji nisu na prodaju", reći će. Predsjednik je HNS a Varaždinske županije, županijski vijećnik, predsjednik Općinskog vijeća Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji, s iskustvom direktora razvojne agencije i voditelja EU projekata... i prvi put kandidat na izborima za Europski parlament, pokušat će se izboriti za onaj najslađi, preferencijalni mandat. HNS na izbore izlazi u velikoj koaliciji, od čak 12 stranaka političkog centra. EU izbori u ovom su sastavu, test za nadolazeće lokalne izbore. Krunoslav Lukačić, suprug i otac dvojice sinova, vjeruje da s gotovo dva desetljeća političkog iskustva, ima što za reći, u interesu Hrvatske, na europskoj parlamentarnoj sceni. Vjeruje, kaže, u ujedinjenu Europu, svoj program bazira na tri stupa - održivost, prosperitet i inkluzivnost.
- Sva tri su jednako važna. Želimo li osigurati budućnost, moramo se posvetiti zaštiti resursa i okoliša. Ulagati u zelene tehnologije, promicati energetsku učinkovitost i dati podršku održivim poljoprivrednim praksama. Prosperirat ćemo samo uz podršku inovacijama malim i srednjim poduzećima te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i pritom ne smijemo dozvoliti nejednakost, obrazovanje i zdravstvena zaštita trebaju svima biti jednako dostupni. Promicanje socijalne pravde od velike je važnosti.
Nisu li deklarirani ciljevi samo Vaše želje?
- Nikako. To su imperativi koji će oblikovati moje djelovanje u Europskom parlamentu.
Ipak, koliko je u svijetlu domaćih političkih zbivanja, osobito proteklih izbora, realno da će se 12 stranaka usuglasiti oko zajedničkih ciljeva?
- Usuglašavanje oko zajedničkih ciljeva uvijek može biti izazovno, ali uvjeren sam da je to itekako moguće. Okupljeni smo oko temeljnih liberalno-centrističkih vrijednosti poput vladavine prava, ljudskih prava, ekonomske stabilnosti, održivog razvoja i transparentnosti, i malo je reći da sam ponosan sam na to što smo uspjeli okupiti 12 stranaka koje dijele viziju modernog, progresivnog i pravednog društva. Svaka od stranaka s naše liste donosi jedinstvenu perspektivu i stručnost, a to nas čini jačima i sposobnijima za suočavanje s europskim izazovima. Naš rad na postizanju ciljeva pokazuje da smo spremni surađivati i da imamo kapacitete za zajedničko donošenje važnih odluka.
No, neke podržavaju većinu, druge su u oporbi…
- Gledajte, iako je naša lista sastavljena od 12 stranaka od kojih neka podržavaju većinu u Hrvatskom saboru, a neke ne, na pitanje moj je odgovor protupitanje, mislite li da bi bolje bilo da vladajuću većinu čine samostalno HDZ i DP ili je bolje da balans čine HNS, HSLS i manjine?
Što će nam, vjerujete, donijeti novi EU proračun?
- Novi proračun će, znamo, iznova biti usmjeren na financiranje ključnih projekata, važnih za poticanje gospodarskog rasta i stvaranje novih radnih mjesta, a posebno će se fokusirati na infrastrukturne projekte, istraživanje i inovacije. Dakle, što se infrastrukture tiče, usmjerit će se na modernizaciju transportnih mreža, poboljšanje digitalne infrastrukture i izgradnju održivih gradova. Ovi projekti ne samo da će stvoriti radna mjesta tijekom izgradnje, već će također omogućiti dugoročni gospodarski rast i omogućiti lakši protok ljudi, roba i usluga. Istraživanje i inovacije su, pak, motori gospodarskog razvoja, a ulaganjem u ove sektore osigurat ćemo da Hrvatska postane centar izvrsnosti. Ulaganje u nove tehnologije i znanstvena otkrića ključno je za održavanje konkurentnosti Europe na globalnom tržištu. To uključuje podršku start-upovima, poticanje partnerstava između sveučilišta i industrije te financiranje projekata koji će riješiti neke od najvećih izazova s kojima se svijet suočava, poput klimatskih promjena i održivog razvoja. Ovi projekti su temelj za konkurentnu i dinamičnu Europu koja je spremna za budućnost.
Dobre plaće
Već ranije ste rekli da u fokusu trebaju biti sektori turizma, tehnologije i obnovljivih izvora energije jer, citirat ću Vas, "ključni su za stvaranje novih radnih mjesta". Nema li u Hrvatskoj i previše otvorenih radnih mjesta?
- Da, ali tu mislim na dobro plaćena radna mjesta, ne na ona koja radniku donose minimalac. Koja će hrvatske radnike zadržati u Hrvatskoj. Za to su ključne investicije. Dakle, kad govorim o novom valu investicija, govorim o sveobuhvatnom pristupu koji ne samo da potiče otvaranje novih radnih mjesta, već i osigurava da su ta radna mjesta dobro plaćena. Infrastrukturni projekti, poput modernizacije prometne mreže i digitalne infrastrukture, stvorit će temelje za privlačenje investicija i olakšati poslovanje. Istraživanje i inovacije su ključni za razvoj novih tehnologija i proizvoda koji će osigurati konkurentnost na tržištu. Podrška malim i srednjim poduzetnicima omogućit će im da iskoriste europska sredstva za širenje poslovanja i stvaranje novih radnih mjesta. A to je temelj za povećanje plaća koje će, zahvaljujući indeksaciji, imati pozitivan učinak na mirovine. Naš cilj je osigurati da svaki građanin osjeti koristi od gospodarskog napretka, što znači da će veće plaće direktno utjecati na kvalitetu života i osigurati dostojanstvenu starost. Ovo je posebno važno u kontekstu demografskih izazova s kojima se suočavamo, gdje je održavanje pravednog i solidarnog mirovinskog sustava od ključne važnosti za socijalnu koheziju.
Sjever Hrvatske poznat je kao regija koja se vrlo ozbiljno posvetila kontinentalnom turizmu, ali to još nisu velike brojke. Imate li plan kako ih povećati?
- Znamo da nam je u Hrvatskoj turizam noseća gospodarska grana koja puni proračun. Zato se namjeravam zalagati za politike koje olakšavaju putovanja, poput poboljšanja viznog sustava i transporta, što će dodatno potaknuti dolazak turista. Suradnja s europskim turističkim agencijama i organizacijama također će biti ključna u ovom procesu. Sve to vrijedi i za Jadran. Treba produljiti sezonu, kako bismo bili atraktivno tržište i van ljetne sezone. Iako su određeni poslovi u turizmu, poput sezonskih i pomoćnih radnika u hotelima i restoranima, prosječno plaćeni, postoji niz poslova unutar ove industrije koji su iznimno dobro plaćeni. Turizam je raznolika i dinamična grana industrije koja nudi mnoge mogućnosti za karijeru s visokim primanjima, posebice za one s odgovarajućim obrazovanjem i iskustvom. Primjerice, menadžeri hotela, turistički vodiči sa specifičnim znanjima, stručnjaci za marketing u turizmu, menadžeri za razvoj destinacija te specijalizirani turistički konzultanti često imaju visoke plaće. I razvoj luksuznog turizma i specijaliziranih turističkih proizvoda, poput vinskog turizma, wellness turizma ili ekoturizma, donosi još više prilika za dobro plaćene poslove. Konkretan primjer uspješnog razvoja turizma možemo vidjeti u Varaždinskoj županiji. U posljednjih nekoliko godina, u ovoj se županiji bilježi značajan rast u broju kuća za odmor, što ukazuje na veliki interes za ulaganje u turizam. Ove kuće za odmor često pružaju visoku razinu usluge i luksuza, što privlači turiste s ‘dubljim džepom‘. Vlasnici takvih objekata mogu ostvariti značajne prihode, pogotovo kad uspiju privući goste iz inozemstva i pružiti jedinstveno iskustvo koje se ne može naći drugdje. Također, baš je taj razvoj kuća za odmor otvorio i niz drugih mogućnosti za naše sugrađane – od zaposlenja u građevinskom sektoru tijekom izgradnje tih objekata, do poslova u održavanju, upravljanju i promociji tih nekretnina. Ovi poslovi često zahtijevaju specijalizirana znanja i vještine te nude i konkurentne, čitaj bolje, plaće. Da skratim, turizam definitivno nudi niz dobro plaćenih radnih mjesta, a razvoj specifičnih turističkih projekata, poput kuća za odmor u Varaždinskoj županiji, dodatno potvrđuje da postoji značajan potencijal za zaradu i prosperitet u ovoj industriji.
Promicanje jednakosti
Što je sa drugim sektorima? Nije li cilj ne ovisiti samo o turizmu?
- Jasno da jest, ali turizam nam je prokušani adut i uspijemo li ga produljiti i proširiti na cijelu Hrvatsku jednako, dobiva sasvim drukčiju dimenziju. Inače, o kojemu god sektoru govorili, neosporno je važna digitalna transformacija, inovacija i poticanje start-up kulture, kao i podrška malim i srednjim poduzetnicima koja će im osigurati da budu kralježnica našeg gospodarstva. Što se tiče obnovljivih izvora energije, cilj nam je postati regionalni lider u zelenoj energiji, što će otvoriti nova i bolje plaćena radna mjesta te ujedno smanjiti našu ovisnost o uvoznoj energiji. A kad govorimo o poljoprivredi, zalagat ću se za modernizaciju i veću efikasnost, uz poticanje organske proizvodnje i izvoza naših domaćih proizvoda.
No za sve je sektore, želimo li veće plače, potrebno više obrazovanje, što ste i sami rekli kad smo govorili o turizmu. Što učiniti da ono bude bolje?
- Obrazovanje je temelj našeg društva i ekonomije. Treba raditi na usklađivanju hrvatskog obrazovnog sustava s europskim standardima, promičući kvalitetu i inovacije u nastavi. Uđem li u EU parlament, zalagat ću se za veća ulaganja u obrazovanje, modernizaciju školske infrastrukture i opreme, te za razvoj programa koji će poticati kritičko razmišljanje i kreativnost kod učenika. Za stvaranje novih prilika kroz programe stručnog osposobljavanja, koji su usklađeni s potrebama tržišta rada. Također, poticat ću poduzetništvo među mladima kroz financijske potpore i savjetodavne usluge, omogućujući im da pokrenu vlastite poslovne inicijative.
Što mislite, treba li u Hrvatskoj poraditi na zaštiti ljudskih prava?
- Na ljudskim pravima počiva naša demokracija i ona moraju biti zaštićena bez kompromisa. Kao član Europskog parlamenta, borit ću se protiv diskriminacije u svim njezinim oblicima i raditi na promicanju jednakosti prilika za sve građane EU. Namjera mi je zalagati se za politike koje promiču jednakost spolova na svim razinama, od obrazovanja do tržišta rada. To uključuje borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja, poticanje žena na vodeće pozicije u politici i gospodarstvu, te osiguravanje jednakih plaća za jednak rad.
Migracije i sigurnost granica problem su cijele Europe, pa i Hrvatske. Kako vidite migracijsku politiku?
- Mora biti uravnotežena i humanitarna, ali i odgovorna. Kako bi se osigurala bolja kontrola europskih granica treba raditi na jačanju Frontexa, agencije EU za graničnu i obalnu stražu,. Također, važno je raditi i na integraciji migranata kroz obrazovanje i zapošljavanje, kako bi se olakšala njihova inkluzija u društvo. Na europskoj razini, potrebno je uspostaviti solidarni sustav raspodjele odgovornosti među državama članicama, kako bi se teret migracija ravnomjerno rasporedio. Sigurnost građana i stabilnost kontinenta su od najveće važnosti. Danas smo suočeni s različitim sigurnosnim izazovima, od terorizma do kibernetičkih prijetnji. Poboljšanje vanjske i unutarnje sigurnosti zahtijeva koordinirani pristup na razini cijele EU. To uključuje jačanje naših granica, bolju razmjenu informacija između država članica i ulaganje u naše sigurnosne službe. Također, moramo raditi na adresiranju uzroka nestabilnosti, kao što su regionalni sukobi i ekonomske nejednakosti, koje mogu imati direktan utjecaj na sigurnost u Europi. Kroz suradnju i solidarnost, možemo izgraditi Europu koja je sigurna i gdje svaki građanin može živjeti bez straha.
Najveći izazovi
Koji su, po Vama, najveći izazovi EU?
- Ima ih više. Jedan je i zabrinjavajući trend da je sve više konzervativnih stranaka spremno uzeti stavove ekstremnih političara. A dopustimo li da naša europska snaga bude uzdrmana, bit će to pogubno za naše gospodarstvo i za klimu. Ne smijemo to dozvoliti. Veliki su izazovi ekonomska nejednakost među državama članicama i već spomenuta migracijska kriza, ali i potreba reforme EU institucija. Ekonomska nejednakost stvara napetosti, dok migracijska kriza pojačava nacionalističke stavove. Institucionalne reforme su nužne za veću efikasnost i demokratičnost. EU mora jačati solidarnost, posebno kroz ravnomjerno raspodjelu resursa i suradnju u krizama. Klimatske promjene i digitalna transformacija također zahtijevaju zajedničke napore kako bi se osigurao održiv i inkluzivan rast. Unutarnja kohezija i snažna vanjska politika ključni su za jačanje pozicije EU na globalnoj sceni. No, sve te izazove možemo prevladati kroz koordinirane politike, učinkovitu implementaciju i spremnost na kompromis, gradeći snažniju, održiviju i prosperitetniju Europu za sve građane.
Gdje vidite Hrvatsku u budućnosti EU?
- Kao aktivnog i ravnopravnog partnera unutar unije. Naš cilj je iskoristiti sve prednosti koje članstvo u EU pruža, od pristupa jedinstvenom tržištu do sudjelovanja u kreiranju politika. Radit ćemo na jačanju naše pozicije kroz aktivno sudjelovanje u europskim programima i projektima, te kroz izgradnju savezništava s drugim državama članicama. Tako ćemo osigurati da se interesi Hrvatske čuju i poštuju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....