Predsjednik Vlade Andrej Plenković je u Ivanić-Gradu nakon sastanka s predstavnicima gradske uprave, gradonačelnikom Javorom Bojanom Lešom i županom Zagrebačke županije Stjepanom Kožićem, dao izjavu za medije.
Plenković se na početku zahvalio Kožiću i Javoru Bojanu Lešu te kazao što je sve Vlada učinila za Zagrebačku županiju.
- Reformom zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, ova županija dobila je 28 posto više prihoda, 2020. u odnosu na 2017. Zagrebačka županija se potvrdila među pet najrazvijenijih županija u RH - kazao je Plenković.
Nakon njega obratio se Javor Bojan Leš koji je govorio o ulaganjima u škole i vrtiće te kazao da se Ivanić-Grad prepoznaje kao mjesto razvoja medicinskog turizma.
- S našom visokom školom za fizioterapiju to se međusobno ispunjuje - kazao je.
- Grad se nadopunjuje na državne mjere i nastojimo podupirati daljnji razvoj naše sredine - kazao je.
Kožić je kazao da suradnja Ivanić-Grada i Zagrebačke županije je godinama dobra i kvalitetna.
- Krenut ću od ulaganja u srednje i osnovno obrazovanje koje je niz godina prisutno. Ono je značajno i u Ivanić-Gradu. U zadnje dvije godine kapitalna ulaganja u osnovno i srednje obrazovanje, izgradnju dvorane i osnovnih škola, investicije koje iz proračuna financiramo je preko 140 milijuna kuna, a dio su i kreditna sredstva. Imamo danas u tijeku preko 6 objekata koji su u fazi izgradnje, a uskoro će krenuti izgradnja nove sportske dvorane - kazao je Kožić te nabrojao ostala ulaganja u gospodarstvu.
Kožić je kazao da će se i dalje ulagati u infrastrukturu po pitanju vodoopskrbe na području županije te da su u tijeku veliki radovi. Kazao je i da se u Ivanić-Gradu radi na projektu Naftalana.
Premijer se ponovno osvrnuo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da Zlatu Đurđević nominira za predsjednicu Vrhovnog suda, ali mimo zakonom propisane procedure, pozivajući se pritom izravno na Ustav.
- Nema začkoljica, postoji poštivanje Ustava, zakona koji je na snazi, sve drugo je politiziranje. Želja za temom o izboru Vrhovnog suda djeluje nevjerojatno. Javni poziv je bio raspisan, svi koji se bave pravosuđem znaju da je bio javni poziv - kazao je.
- Ovakva situacija se uopće nije trebala dogoditi. Nije se dogodila zahvaljujući nama nego nekom drugom - kazao je.
- Ne da mi se preko medija o tome komunicirati tko će koga zvati. Čovjek je rekao da će zvati pa nije zvao, pa šalje poruku preko Čačića. Sve skupa je to realno gledano bizarno - kazao je premijer.
Na pitanje ako Zlata Đurđević bude kandidatkinja za Vrhovni sud hoće li je Sabor izglasati, premijer je kazao da to nije tema.
- Ta kandidatura sukladno zakonima koji su na snazi, a Ustavni sud je taj koji odlučuje je li nešto u skladu s Ustavom ili ne, nije ništa rekao, o toj temi se nema što govoriti. Đurđević je bila i kandidat Hrvatske za Europski sud za ljudska prava, znate da ih je troje. Samo da javnost shvati tko su ljudi koji se kandidiraj uza te funkcije. Jedan je aktualni zamjenik predsjednika Vrhovnog suda, gospodin Mrčela, sutkinja Ustavnog suda, gospođa Kušan, profesor kaznenog prava Derenčinović i ona je četvrta kao rezervni kandidat. To je taj bazen, nema tu deset tisuća ljudi - kazao je premijer.
Komentirao je i Damira Juzbašića, ravnatelja Ravnateljstva za robne zalihe RH koji je u utorak napustio Hrvatsku demokratsku zajednicu, te predstavio nezavisnu kandidaturu za gradonačelnika Županje.
- To je minorno pitanje. Išao je na unutarstranačke izbore i dobio ih, pa je doživio dezorijentaciju. Ne znam što je očekivao. Ide na stranačke izbore, dobije ih, ugleda neke svjetlosti pa kaže da se zabunio. Meni je bio relativno suvisao do sada - kazao je premijer.
Po pitanju COVID putovnica, premijer je kazao da je moguće i da budu u uporabi za aktualnu turističku sezonu.
Ponovno se osvrnuo na kandidaturu Zlate Đurđević.
- Zašto ova tema? Ovo je tema u kojoj niti generiramo problem niti smatramo da je ovo nužno. Strana je Sabor koji bira predsjednika Vrhovnog suda, strana je DSV i predsjednik - kazao je premijer.
Osvrnuo se i na sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak koji će u većoj mjeri ići javnom sektoru, a u manjoj poduzetnicima.
- Oko te teme, ajmo podsjetiti kako smo do toga došli. Hrvatska ima 24,2 milijarde eura za koje se izborila naša Vlada. To je točka jedan o kojoj treba voditi računa. Točka dva, odmah nakon formiranja Vlade, od kolovoza, smo formirali na razini Vlade skupine koje su radile pripreme Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. Bili smo u sredini država članica koje su krajem prosinca uputile nacrt u tom trenutku prema EK, dokument koji mora biti reformskog karaktera i mora imati investicijski dio i projekte. Imamo šest milijardi eura iz instrumenta EU iduće generacije koje su u cijelosti bespovratne. To je donacija praktički.
Drugi dio koji radimo, usporedno s ovim koji će biti pripremljen do ljeta i usvojen u rujnu, cijeli koncept korištenja sredstava iz sedmogodišnjeg financijskog okvira. Tu je preko 12,5 milijardi eura drugih, participiramo s 15 posto. Postoji treća mogućnost, imamo još 3,5 milijarde mogućnost zajmova. Sve zemlje članica idu koracima bespovratno, višegodišnji financijski okvir i na zajmove. U okviru 6 milijardi i onoga što je nacrt, više od 30 posto sredstava sigurno ide u privatni sektor. To je ozbiljan iznos novaca koji je rađen za to da pomogne privatnom sektoru. Kad netko pita što radite za privatni sektor - dajemo novac poslodavcima za plaće poslodavcima, više od 9 milijardi kuna.
Dajemo posebne mjere, kredite i sredstva za likvidnost da mogu imati sredstava za troškove po najpovoljnijim mogućim uvjetima. Opraštamo ogroman dio davanja koja bi išla na teret poslodavaca. SDP je izašao s tezom prije parlamentarnih izbora da će biti 400 tisuća nezaposlenih. Nije tako. Omogućili smo da se isfinancira sve, od troškova u zdravstvu koje su bile enormni, od maskica do zaštitne opreme u bolnicama pa do funkcioniranja bolničkog sustava na drugi način, preko pomoći gospodarstvu i uz zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga i jasan put prema Eurozoni.
Izađemo prije dva tjedna na međunardno tržište da se izda obveznica i u stanju smo izdati obveznicu od 2 milijarde eura na način da smo samo na kamatama, kako je izlazila obveznica stara deset godina, zaradili 460 milijuna kuna godišnje. Zadržali smo reputaciju na financijskim tržištima, zadržali radna mjesta i omogućili ljudima da u ovoj situaciji svi zajedno premostimo ovo što je bolje moguće. Injekcije koje će doći kroz NPO, kroz EU iduće generacije, kroz cijelo desetljeće, do kraja nacionalnog programa reformi, posebnih preporuka koje imamo od strane komisije za reforme, daju šanse da ovo desetljeće bude desetljeće oporavka. To je okvir na kojem radimo sedam-osam mjeseci - kazao je premijer.