MUTACIJA L452R

Covid prvi put počeo rasti usred ljeta, u Hrvatsku je stigao novi podsoj

Sekvenciranje uzoraka pokazalo je povećanje udjela mutirane varijante s tri na 15 posto u dva tjedna
 Ivo Ravlic/Cropix

Baš kad se povjerovalo da će korona postati tek sporadična infekcija, najnovije vijesti iz europskih zemalja i SAD-a govore suprotno. Sve je više zaraženih novim podvarijantama omikrona, a najviše se bilježi rast BA.5 podtipa. Koliko bi to moglo poremetiti ljetne planove mnogih, teško je prognozirati, ali imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci, dr. Zlatko Trobonjača, vjeruje da neće biti toliko dramatično kao na početku ove godine jer se dijelom, što preboljenjima, što cijepljenjem, otpornost prema virusu ipak povećala. No, poziva na oprez s obzirom na to da su ukinute sve epidemiološke mjere, što omogućava virusu da se lakše širi.

Sa zapada prema istoku

I najnoviji podaci Hrvatskog zavod za javno zdravstvo pokazuju da se varijante BA.4 i BA.5 sve više šire i u Hrvatskoj.

"Uzorci koje smo slali na sekvenciranje u europski laboratorij u zadnjem tjednu svibnja i prvom lipnja govore da se povećao udio zaraženih novim varijantama omikrona. Sekvenciranje uzoraka pokazalo je povećanje udjela varijanti BA.4 i BA.5 s tri na 15 posto u dva tjedna", kaže mikrobiologinja dr. Irena Tabain, voditeljica odjela za virološku dijagnostiku HZJZ-a. Ti podaci potvrđuju da je i u Hrvatskoj sve više zaraženih novim varijantama omikrona.

image

"Uzorci govore da se povećao udio zaraženih novim varijantama omikrona", rekla je Tabain

Bruno Konjevic/Cropix/

U posljednja dva do tri tjedna, usprkos vrućinama i sve većem boravku na otvorenom, Europom su zabrinjavajuće počeli rasti brojevi zaraženih, i taj se val širi geografski od zapada kontinenta prema jugu i istoku. Najgore je u Portugalu, koji je u protekla dva tjedna imao prosječno više od 2000 zaraženih na 100.000 stanovnika, no val je nedvojbeno došao i na hrvatski prag. Austrija je prije dva tjedna imala prosječnu incidenciju od 390 zaraženih, a danas ih ima 744. U susjednoj Sloveniji prosječni je broj već na 223.

U Hrvatskoj je incidencija bitno niža - 85 na 100.000 stanovnika, ali je broj zaraženih ove srijede bio dva puta veći nego prije dva tjedna.

image

Prosječan broj zaraženih na 100.000 stanovnika u proteklih 14 dana

Zarazan soj

"Nedvojbeno je da zaraženost covidom-19, konkretno podvarijantama BA.4 i BA.5, raste pa je teško očekivati da bi Hrvatska ostala izvan tog trenda. Primjerice, u Portugalu gdje je značajno povećan broj zaraženih, kod čak 70 posto radi se o varijanti virusa BA.5. U susjednoj Sloveniji varijantu BA.5 ima 20 posto zaraženih. Nešto je manje proširena BA.4. Ipak držim da sve to ne bi trebalo dovesti do vrlo intenzivnog vala, barem što se tiče hospitalizacija i smrtnosti, ali sigurno će doći do povećanja broja inficiranih", smatra dr. Trobonjača.

Naglašava da tome doprinose i ljetne migracije, kao i činjenica da protuepidemijskih mjera zapravo nema. Tako je otvoren put varijanti BA.5 čije širenje ne sprečava ni preboljenje delta ili BA.1 i BA.2 verzije omikrona jer je kod takvih osoba u međuvremenu značajno pao imunitet.

"Najviše su zaštićeni oni koji su se cijepili s tri doze cjepiva. Naime, s novim BA.4 i BA.5 varijantama treba biti oprezan jer imaju mutaciju L452R koja je bila prisutna kod delte, a povezuje se s težim oblikom bolesti što BA.1 i BA.2 nisu imale. Ova mutacija vodi u fuzogenost virusa, odnosno omogućava da se 'lijepi' za stanice, a također uspješnije izbjegava protutijela", objašnjava prof. dr. Trobonjača.

image

"Mutacija vodi u fuzogenost virusa, omogućava da se 'lijepi' za
stanice", rekao je Trobonjača

Matija Djanjesic/Cropix/Cropix

Ne znamo još hoće li te dvije varijante češće izazivati težu kliničku sliku, ali vjeruje se da smo dijelom akumulirali imunost od raznih varijanti virusa u protekle dvije godine, a to bi značilo da nas ona barem dijelom štiti od težih oblika korone. Dr. Trobonjača misli da posebno treba paziti na starije i imunosuprimirane osobe koje slabije imunosno reagiraju, odnosno teže stvaraju imunitet, jer bi baš one mogle teže stradati od novih varijanti virusa. No, ipak drži da budućnost ne bi trebala biti tako dramatična kao što je to bilo s omikronom početkom godine.

Da dolaze vrlo izazovna vremena kad je riječ o covidu-19, govore upozorenja znanstvenika koji tvrde da će se vjerojatno pojaviti nove varijante korone, ali ne znamo hoće li biti opasnije od već poznatih.

"Ako se analizira što se dogodilo s varijantom BA.2, onda se uočava da se ona razgranala u nekoliko svojih podvarijanti koje su učinile isto. Ta razgranatost došla je do 110 podvarijanti što govori u prilog 'beskonačnosti' promjena. No, kod svih tih mutacija najvažnije je pratiti tri stvari, i to brzinu prenosivosti, moguće izbjegavanje imunosti i težinu bolesti koju može izazvati promijenjeni virus.

image

Karta koju svaki tjedan objavljuje ECDC pokazuje da je dio zapadnih zemalja već u crvenom, u "sivim" državama ne testira se dovoljan broj ljudi za valjan zaključak

Upravo o tome ovisi kad ćemo moguće morati vraćati neke epidemiološke mjere, primjerice maske, dezinfekciju, distancu i prozračivanje, ali i neke snažnije mjere ako promjene budu opasnije", naglašava dr. Trobonjača.

Dr. Trobonjača naglašava da bi ipak trebalo maksimalno izbjegavati zarazu jer se pokazalo da kod zaraženih virus u organizmu može ostati mjesecima, što je i razlog tzv. postkovida. Zvuči zastrašujuće da se replicirajući virus može naći u mozgu, jetri, a osobito u plućima dulje vrijeme nakon infekcije covidom-19.

CIJEPLJENJE

Preporuka: Stariji od 80 trebali bi uzeti i 4. dozu

Hrvatski je hendikep premali udio cijepljenih, koji nije prešao 58 posto, a Civilna zaštita jučer je izvijestila kako se u 24 sata u Hrvatskoj nije cijepio - nitko. Posebno se na cijepljenje pozivaju stariji.

- U domove umirovljenika već smo poslali preporuku da se stariji od 80 godina cijepe i četvrtom dozom cjepiva. No, zasad je odziv slabiji pa vjerujem da će se poboljšati ako na jesen stigne novo redizajnirano cjepivo, jer samo tako možemo kvalitetno zaštititi našu stariju populaciju - kaže dr. Branko Kolarić, ravnatelj NZJZ-a "Andrija Štampar".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:30