Obitelj nema ni tri člana, a svaki drugi stanovnik ima jedan stan

Pokazuju to prvi privremeni rezultati popisa stanovništva, provedenog tijekom travnja ove godine, koji je “snimio stanje” na dan 31. ožujka ove godine.

Prema tim rezultatima, u Hrvatskoj danas živi oko 150.000 stanovnika manje nego prije deset godina, kad ih je popisano 4,437.460. No, kako je istaknuo ravnatelj Državnog zavoda za statistiku dr. Ivan Kovač, podaci iz ta dva popisa nisu usporedivi, jer je ove godine korištena drugačija metodologija.

- Kad bismo na popis iz 2001. godine primijenili ovogodišnju metodologiju, broj stanovnika bio bi gotovo na istoj razini - objasnio je ravnatelj, koji ni na ponovljena pitanja nije želio odgovoriti koliko je stanovnika, sukladno novoj metodologiji, bilo 2001. godine.

Glavna je razlika u metodologiji ta što se ove godine među stanovnike države nisu ubrajale osobe koje duže od godinu dana izbivaju iz mjesta prebivališta, i ne dolaze u njega na tjednoj bazi. Tijekom 2001. godine bilo je popisano i ubrojeno među stanovnike oko 160.000 takvih osoba, koje su živjele u inozemstvu.

Za očekivati je da je broj stanovnika danas ipak manji nego 2001. godine. Naime, u tom desetogodišnjem razdoblju umrlo je oko 100.000 ljudi više nego što ih se rodilo. Taj je minus, objašnjava ravnatelj DZS-a, kompenziran migracijama. Drugim riječima, toliko je novih stanovnika doseljeno u Hrvatsku u istom razdoblju.

Pad u Vukovaru

- Specifikum je Hrvatske da se u nju, u 90 posto slučajeva, doseljavaju Hrvati. Radi se, dakle, o povratnicima - tumači dr. Jakov Gelo, demograf sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i bivši ravnatelj DZS-a.

Stručnjaci ističu da su ovo preliminarni podaci te kako će se dopunjavati i mijenjati. Dok se ukupni broj stanovnika iz 2001. godine u konačnim rezultatima povećao, ovaj se put u konačnim rezultatima može očekivati smanjenje. Tome u prilog ide i činjenica da u prvim rezultatima nije obrađivan kriterij namjere ostanka u mjestu stanovanja.