Država mladima mora omogućiti jeftino unajmljivanje, a ne kredite

ZAGREB - Hrvatska je, zbog jeftinog otkupa društvenih stanova, još uvijek u vrhu Europe po broju obitelji koje posjeduju vlastiti stan.

Prema dostupnim podacima, ta brojka raste: gotovo 89 posto obitelji živi u vlastitom stanu, a samo njih 7,9 posto ima kredit. Kreditima su opterećene mlade obitelji s djecom - od kojih gotovo svaka peta ima stambeni kredit - kojima su primanja proteklih godina to dopustila.

Oni su, upozoravaju stručnjaci, najveće žrtve krize i promašene stambene politike: zbog krize, ukidanja poreznih olakšica i gubitka radnih mjesta svaki deveti stambeni kredit do kraja godine neće se moći vratiti.

Nikakva zaštita

S druge strane, biti podstanar s djetetom u Hrvatskoj - a trećina parova s djetetom živi u unajmljenom stanu - prava je noćna mora.

Iznajmljivanje stanova kod nas je usputna djelatnost, najčešće na crno, nema nikakve zaštite podstanara ni jamstva da će neko dulje vrijeme moći biti zbrinuti u istom stanu.

Drugim riječima, mlade obitelji danas imaju tri podjednako loše opcije: dići skup kredit, ostati u roditeljskom domu ili biti nezaštićeni podstanari.

Neprodani fond

- Politika poticanja samokupnje stanova u Hrvatskoj je doživjela krah. Mladi ljudi koji su digli stambeni kredit trenutačno su najugroženija skupina, a mladih obitelji koje imaju kapacitet zadužiti se i doći do vlastitog doma više nema. Neprodani fond stanova nalazi se u slijepoj ulici. Potrebe mladih obitelji možemo namiriti samo ako budemo gradili stanove za najam, uz priuštive najamnine i strogo određene uvjete, što smo trebali učiniti još prije mnogo godina - upozorava Gojko Bežovan, profesor u Studijskom centru za socijalni rad zagrebačkoga Pravnog fakulteta.

Posjedovanje stana, prema riječima prof. Petra Filipića sa splitskog Ekonomskog fakulteta, postalo je, zbog maćehinskog odnosa politike prema stanovanju, cilj svih ciljeva za obitelji, iako teška opterećenja dovode do kraha i obitelji i gospodarstva. Naime, vlasništvo nad stanovima i gospodarski pokazatelji negativno su povezani: što je postotak vlasnika stanova veći, to su stope gospodarskog rasta niže, nezaposlenost viša, pokretljivost radnika manja, a ugroženost radnika veća.

Graditi jeftine stanove

Najveću stopu vlasništva nad stanovima ima najsiromašnija zemlja EU - Rumunjska, i to čak 96 posto.

U većini postkomunističkih zemalja vlasništvo nad stanovima prelazi 70 posto, a broj onih koji su do stana došli kreditom nije veći od deset posto. Rentanje stanova u Europi već dugo nije isplativ privatni biznis, nego se njime bavi država. Hrvatska je, dodaje prof. Bežovan, već propustila posljednji vlak.

Davno je trebalo osnovati Hrvatski stambeni fond, instituciju koja bi preuzela zapadnoeuropski model rentanja stanova i naučila lokalnu samoupravu kako graditi jeftine i svrsishodne stanove za rentanje.

- Umjesto toga, naša je država pokrenula POS, eklatantan primjer prelijevanja društvenog novca u privatne ruke - zaključuje profesor Petar Filipić sa splitskog Ekonomskog fakulteta.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista