ZAGREB - Gospodarski rast do 2015. bit će u prosjeku 4 posto godišnje, nezaposlenost će pasti ispod 8 posto, zaposlenih će biti 1,6 milijuna ili 200 tisuća više nego danas, dohodak po stanovniku bit će 67,1 posto prosjeka EU, umjesto sadašnjih 60 posto, ocjena kreditnog rejtinga bit će A, javni dug će biti manji, a država će biti u suficitu umjesto deficita...
Oštra kritika
Ciljevi su to iz gospodarskog programa koji su proteklih dana hrvatski poslodavci predstavljali političkim strankama, a u ponedjeljak će ga predstaviti javnosti. Program je odgovor poslodavaca na neuspjeh vlasti u rješavanju krize i svojevrsna lista želja i zadataka koju daju novoj vlasti, bez obzira koja to bila. Ne žele utjecati na izbore, kaže glavni direktor HUP-a Davor Majetić, ali žele znati kako će nova vlast voditi zemlju.
No, koliko se god trudili distancirati od politike, ovaj HUP-ov program dosad je najizravnija i najoštrija kritika hrvatskih političara, koje proglašavaju krivima za dosadašnji neuspjeh.
- Hrvatska politička kultura nije vrednovala dugoročni razvoj i javni interes kao temeljne principe djelovanja. Razvila se superstruktura koja počiva na glomaznom sustavu koji teži širenju utjecaja i centralizaciji moći. Prisutna je opasnost da se demokracija svede na puki čin izbora svake četiri godine, stoji u samom uvodu programa.
Poslodavci se izravno izjašnjavaju i o najvećim političkim i ekonomskim dvojbama: ostanak izvan EU, napuštanje modela liberalne demokracije i izazivanje inflacije tiskanjem novca siguran su put u dugoročno zaostajanje.
Traže odlučnu političku akciju jer inače Hrvatskoj u narednih 12 do 14 mjeseci prijeti pad kreditnog rejtinga ispod investicijskoga praga!
Što učiniti? Standard kakav imaju ekonomije poput Njemačke, Nizozemske ili Skandinavije možemo zaboraviti, poručuje HUP. Jedini ispravan recept je poticanje ulaganja koje će povećati i zapošljavanje, što autori programa dokazuju i podacima: u županijama gdje je uloženo više kapitala, manja je stopa nezaposlenosti.
No, da bi i u županijama s visokom nezaposlenošću kapital pokrenuo gospodarstvo, potreban je regionalni preustroj. Kakav? Onakav koji će stvoriti ekonomski održive teritorijalne cjeline. Poslodavci spominju da veličinom slična, a ekonomski naprednija, Finska ima tristotinjak jedinica lokalne uprave, a Hrvatska ih ima 576.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....