BRUXELLES TRAŽI KONKRETNE KORAKE

Odredite rok u kojem na sud mora ostatak ratnih zločinaca

Buduća suđenja za ratne zločine vodit će samo četiti Županijska suda u Hrvatskoj
 AP

ZAGREB - Europska Unija traži od Hrvatske da donese akcijski plan za procesuiranje ratnih zločina, otkrio je sugovornik Jutarnjeg iz vrhova pravosudne vlasti. Akcijski plan mora sadržavati okvirne rokove unutar kojih su policija i pravosuđe dužni istražiti i procesuirati preostale najdrastičnije slučajeve ratnih zločina u Hrvatskoj.

Hitni postupak

Definiranje rokova u tom akcijskom planu omogućit će Europskoj komisiji (EK) da u monitoringu koji će Hrvatska dobiti i nakon dovršetka pristupnih pregovora u Poglavlju 23 mjeri napredak i kako ne bi ostalo prostora za odugovlačenje u procesuiranju najvećih ratnih zločina iz devedesetih.

Zato su istrage o tim zločinima počinjenim s hrvatske strane intenzivirane. EK prije zatvaranja Poglavlja 23 želi vidjeti konkretne rezultate istraga. Želi li Hrvatska uvjeriti Bruxelles da je spremna na zatvaranje poglavlja u lipnju, pomaci u krupnim slučajevima ratnih zločina moraju biti učinjeni do kraja svibnja. Sabor je u petak po hitnom postupku prihvatio važne izmjene i dopune Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine.

Sva buduća suđenja za ratne zločine vodit će se na samo četiri Županijska suda u Hrvatskoj koja imaju osposobljene suce i državne odvjetnike za tu vrstu postupaka, kao i odjele za podršku žrtvama i svjedocima: zagrebačkom, osječkom, riječkom i splitskom. Time će se izbjeći da za ratne zločine sude manji županijski sudovi koji su se u proteklim godinama u tim predmetima pokazali kao iznimno podložni političkim pritiscima.

Podložni pritiscima

Zakonskim izmjenama iz te vrste suđenja bit će, primjerice, isključen Županijski sud u Karlovcu, koji je specijalnog policajca Mihajla Hrastova tri puta oslobađao optužbe za ubojstvo 12 razoružanih rezervista.

Isključen će biti i Županijski sud u Gospiću, čuven po skandaloznim presudama i još skandaloznijim obrazloženjima, ili Županijski sud u Sisku, koji ima neujednačenu praksu u presuđivanju ratnih zločina, a sisačko Državno odvjetništvo već dvadeset godina oklijeva procesuirati odgovorne za likvidacije srpskih civila.

No, najvažnija je novost da će sudovi moći koristiti dokaze koje su prikupila tijela Međunarodnog kaznenog suda.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 08:55