SPOMEN OBILJEŽJE ŽRTVAMA USTAŠKOG REŽIMA

Predsjednica inicirala podizanje spomenika holokaustu u Zagrebu

Spomen-obilježje židovskim žrtvama bit će na prostoru između Pošte i Željezničkog kolodvora. Kolodvor je izabran i zbog toga što je većina Židova, Srba, Roma i Hrvata protivnika tadašnjeg režima u logore bila odvožena upravo vlakovima
 REUTERS/EPH

U Preporodnoj dvorani HAZU-a održana je videokonferencija "Hrvatska i Slovenija - sjećanje na holokaust, sedam desetljeća kasnije" s temom "Nepostojanje spomen-obilježja žrtvama holokausta". Naime, Zagreb i Ljubljana pripadaju među rijetke glavne gradove u Europi koji nemaju nikakvo spomen-obilježje posvećeno samo žrtvama holokausta. Nataša Jovičić, izaslanica hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ujedno i savjetnica predsjednice za pitanja holokausta, na početku skupa istaknula je kako je predsjednica pokrenula inicijativu za postavljanje spomen-obilježja te je ta inicijativa već proslijeđena Gradu Zagrebu. Vesna Kusin, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, nakon toga je istaknula kako je već definirana lokacija na kojoj će spomenik biti postavljen. "Gradonačelnik Milan Bandić prihvatio je prijedlog da se to spomen-obilježje postavi na zagrebačkom Glavnom željezničkom kolodvoru, na prostoru između Pošte i lokomotive. Riječ je o prostoru kojim prolazi velik broj ljudi, što je bila jedna od osnovnih ideja vodilja. Kolodvor je izabran i zbog toga što je većina Židova, Srba, Roma i Hrvata protivnika tadašnjeg režima u logore bila odvožena upravo vlakovima." Kusin je navela da će se ubrzo raspisati natječaj za urbanističko i idejno rješenje.

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, istaknuo je da je rušenje sinagoge tijekom Drugog svjetskog rata bio udarac identitetu Zagreba, podsjećajući na brojne Židove koji su sudjelovali u definiranju hrvatskog nacionalnog identiteta na svim područjima. "Upravo stoga je sam holokaust antihrvatski", naglasio je.

Povjesničar Tvrtko Jakovina istaknuo je kako je u Hrvatskoj trenutno na djelu propitivanje antifašizma, ističući da je udar na antifašizam istodobno i udar na holokaust.

Ognjen Kraus iz Židovske općine Zagreb također se osvrnuo na relativizaciju ustaštva koju svjedočimo ovih dana te kako u Hrvatskoj postoji niz spomenika žrtvama fašizma i nacizma, ali nijedan spomenik "žrtvama antirasnih zakona NDH". U sadašnjem društvenom okruženju, imajući na umu i velik broj srušenih spomenika žrtvama fašizma, Kraus je istaknuo da bi se postavljanje spomenika žrtvama holokausta moglo smatrati i provokacijom.

Branko Lustig, koji je preživio holokaust, istaknuo je kako je taj pojam "preživjeli" obilježio cijeli njegov život te kako je potrebno stalno podsjećati na prijašnje zlo kako se ono ne bi ponovilo. "Moramo ići u škole i pričati djeci o tome kako se ne bi zlo ne bi zaboravilo." Na upit iz Ljubljane priprema li film o stradanjima u Jasenovcu, Lustig je odgovorio kako je imao nekoliko nacrta scenarija, ali da su stradanja u tom logoru smrti - a nisu ih počinili nacisti, već domaći ljudi - toliko strašna da je odustao od filma uvjeren da ga ne bi bilo moguće gledati.

Nataša Jovičić dodala je da Bogdan Žižić priprema dokumentarni film o Jasenovcu. Na upit iz Ljubljane o stavovima hrvatskog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića odgovorio je Tvrtko Jakovina, rekavši kako se njemu, kao povjesničaru, ne sviđa vlast s toliko povjesničara, ponavljajući da je negiranje antifašizma istodobno i negiranje holokausta. Za stanje u društvu u kojem je moguće dovođenje u pitanje antifašizma sudionici skupa krivcem su proglasili političare, ali i medije. Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković rekao je kako bi vodeći mediji trebali zatvarati prostor onima koji pozivaju na netoleranciju, neprijateljstvo te najavio da će se danas u Ljubljani održati susret stanovnika s izbjeglicama.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 09:40