ANALITIČARI 'Hrvatska će u 2015. ostvariti gospodarski rast od 1 posto'

Gospodarska je aktivnost u Hrvatskoj u drugom ovogodišnjem tromjesečju porasla za 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Prema jučer objavljenoj prvoj procjeni DZS-a, sezonski prilagođena stopa rasta hrvatskoga gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na prvo tromjesečje iznosila je 0,7 posto, dok je sezonski ‘očišćen’ rast u odnosu na drugi kvartal prošle godine bio 1,4 posto. Radi se o trećem po redu tromjesečju u kojem Hrvatska bilježi rast gospodarske aktivnosti te o najvećem rastu gospodarstva još od 2008. godine.

Još uvijek premalo

Ekonomisti se slažu u ocjeni da ovi podaci za Hrvatsku znače i definitivnu potvrdu da je recesija, po čijem smo trajanju među neslavnim europskim rekorderima, iza nas. Ipak, upozoravaju da se još uvijek radi o premalim stopama rasta da bi došlo do značajnijeg otvaranja radnih mjesta, a time i smanjenja kroničnog hrvatskog problema visoke nezaposlenosti.

- Gospodarski rast u drugom kvartalu veći je od naših očekivanja, budući da smo očekivali rast od 0,8 posto. Zbog toga sada očekujemo da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na razini cijele 2015. biti veći od naših dosadašnjih očekivanja od 0,5 posto, te da će iznositi jedan posto - kaže Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.

Optimističniju prognozu rasta na razini cijele 2015. nego dosad daje i Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. On je dosad očekivao da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini ostvariti rast od 0,6 posto u odnosu na prošlu godinu. Sada, međutim, i on na razini godine u cjelini očekuje rast od jedan posto.

Ubrzanje gospodarskog rasta u drugom kvartalu ponajviše je, potvrđuju to i podaci državne statistike, zasluga jačanja izvoza. Robni je izvoz, naime, u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine porastao čak 14,1 posto. Nakon dugotrajnog pada, rastu i investicije, a rast je nastavljen i u segmentu osobne potrošnje. To je, napominju ekonomisti, prije svega rezultat izmjena u sustavu poreza na dohodak, koji je građanima u džepovima ostavio više novca nego ranije, ali i deflacije, posebice pada cijena naftnih derivata, kao i početka turističke sezone.

Heroj je izvoz

- Najveći heroj zapravo je izvoz. Zabilježili smo snažan rast izvoza, što pokazuje da se oporavak europskih tržišta pozitivno odrazio na naše izvoznike - primjećuje Damir Novotny, ekonomski analitičar. Dodaje i kako se pomaci vide i na planu investicija, te kako se sve više vodećih hrvatskih tvrtki okreće ulaganjima.

Objavljenim podacima posebno je zadovoljan Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, koji u njima vidi još jednu potvrdu dinamiziranja hrvatskoga gospodarstva.

- Ovo je, nakon šest godina recesije, potvrda promjene gospodarskih trendova u Hrvatskoj. I podaci za treći kvartal, zbog izuzetno dobre turističke sezone i veće potrošnje, mogli bi biti jako dobri - uvjeren je Grčić, koji zaključuje da Vladina politika daje rezultate.

Ipak, ekonomisti upozoravaju kako, unatoč dobrim rezultatima, nema razloga za slavlje.

Ispod prosjeka

- Vlada će ovo nastojati prikazati kao svoj uspjeh, ali to se, realno, ni na koji način ne može povezati s Vladinom politikom. Hrvatsko je gospodarstvo samo našlo ravnotežu i samo se prilagodilo. Sada je potrebno da se državni sektor reformira i tako prestane biti uteg privatnom sektoru. Privatizacija državnih tvrtki je neminovna i više se ne može odgađati - poručuje Novotny.

- Gospodarski rast kod nas je dva do tri postotna boda ispod prosjeka tranzicijskih zemalja. To pokazuje da imamo vrlo nekonkurentnu strukturu gospodarstva i da moramo poraditi na jačanju konkurentnosti. Za to nam trebaju reforme - naglašava Stojić.

- Ovaj pozitivan pomak u najvećoj je mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove. Stoga, tek s tri posto rasta možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana - smatra Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koji dodaje kako poslodavci od političkih elita i dalje traže da krenu u ozbiljne reforme.

Ni u oporbenim krugovima nisu impresionirani. Domagoj Ivan Milošević, jedan od ekonomskih stratega HDZ-a, kaže kako je sve ovo - prekasno i premalo.

- Ovim tempom Hrvatska će se u 2008. naći tek 2045., a za to nitko nema ni strpljenja ni vremena. Žalosna je činjenica da sve više zaostajemo, posebno za posttranzicijskim članicama EU i da smo po većini parametara i dalje prikovani za europsko dno - ističe Milošević.

Građani, oprez!

Unatoč tome, dio analitičara smatra da Vlada neće propustiti priliku da i ovaj pokazatelj iskoristi za skupljanje glasova birača. Štoviše, oči dijela njih sada su uprte u podatke za treći kvartal, koje bi DZS trebao objaviti 27. studenoga, a koji će, kako se očekuje, biti još bolji od onih za drugo tromjesečje. Ili, u najgorem slučaju, na razini njih. Razlog tome ponajprije je turistička sezona, kao i veća potrošnja koju ona nosi. U datumu objave podataka za treće tromjesečje dio analitičara iščitava i svojevrsni putokaz kada bi u Hrvatskoj mogli biti raspisani parlamentarni izbori.

- Treći kvartal, kao i drugi, Vlada će nastojati prikazati kao svoj uspjeh. No, pitanje je hoće li javnost to tako doživjeti ili će ipak izvući zaključak da se hrvatska ekonomija sama pokrenula - ističe Novotny. Pojedini ekonomisti, pak, upozoravaju da bi građani u očekivanjima za sljedeću godinu morali biti oprezniji.

- Bez obzira na sadašnje dinamiziranje gospodarske aktivnosti, u 2016. moramo biti oprezni. Uobičajeno je da nakon izbora dolazi do usporavanja gospodarske aktivnosti, što potvrđuju i povijesni podaci - zaključuje Šantić.