Populistički političari ugrožavaju bankarski sustav zemlje

Političari bi se morali suzdržavati od napada na financijski sustav, jer je svaki takav sustav iznimno osjetljiv. Banke nisu samo kreditne institucije, već u njima građani i štede. Prema posljednim podacima, štednja građana popela se na nekih 20 milijardi eura, a upravo država i državne tvrtke u ovom razdoblju najviše su se zadužili. Stoga, političari svojim izjavama ni po koju cijenu ne bi smjeli ugrožavati bankarski sustav - savjetuje Damir Novotny, financijski stručnjak koji je nekad bio član Savjeta Hrvatske narodne banke komentirajući učestale napade političara, kako vladajućih tako i oporbe, na centralnu banku, guvernera Borisa Vujčića, banke i ponašanje bankara općenito.

Politička intervencija

Slično razmišlja Željko Lovrinčević, stručnjak s Ekonomskog instituta i još jedan nekadašnji član Savjeta središnje banke.

- Fokus političara sad je na bankarskom sektoru, jer su trenutno u tome veliki potencijal politički i veliki animozitet javnosti, zbog niskih primanja, otežanog ili krajnjem slučaju nevraćanja kredita... Međutim, ono o čemu nitko ne govori jest da je to viđenje problema samo s aspekta vjerovnika, a štediše nitko ne spominje - kaže Lovrinčević.

Ipak, prema njegovu mišljenju, političari bi se trebali okanuti verbalih napada.

- Ili neka ti napadi prerastu u neku drugu fazu, konkretnog činjenja ili neka se okane ćorava posla - poručuje im on.

Vlada, nastavio je, ima instrumente da banke prisili na rješavanje problema kredita vezanih uz švicarski franak. Međutim, po tom se pitanju već indikativno, ističe, četiri mjeseca ništa ne događa. Jedna od opcija bila je da zakonski intervenira i uvede porez na banke, smanji im dobit i slično. No, to se, kaže, ne događa. Iz tog razloga, on iščitava da je plan Vlade odugovlačiti do kraja mandata.

Novotny i Lovrinčević vide i napad ministra financija Borisa Lalovca na guvernera kao jeftino skupljanje političkih poena. Jer, ako žele smijeniti guvernera, koji je mandat dobio 2012. godine i traje mu do 2018. godine, nemaju baš puno opcija. Točnije, imaju samo jednu na raspolaganju, a to je da isprovociraju ostavku. U Saboru bi, u ljetnim mjesecima kada se obično na dnevnom redu nađe godišnje izvješće o radu središnje banke, trebalo skupiti dovoljno ruku da ne bude prihvaćeno izvješće za prošlu poslovnu godinu, pa da onda, zbog iskazanog nepovjerenja, Boris Vujčić sam podnese ostavku. No, nekako to kao mogućnost ne vide ni oporbeni zastupnici.

Ostali uvjeti za razrješenje koje propisuje Zakon o HNB-u, kako sada stvari stoje, teško da će biti stvoreni. Zakon propisuje da se guverner može razriješiti dužnosti ako je u kaznenom postupku pravomoćno osuđen na kaznu zakona; ako Savjet HNB-a utvrdi ozbiljne propuste u obnašanju dužnosti ili postupke koji upućuju na njegov nedostatni moralni i profesionalni integritet; ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoje poslove; ako sam zatraži razrješenje; te ako dostavi lažnu izjavu o tome postoje li razlozi zašto ne bi mogao biti guverner.

Četvrta grana vlasti

Ako vladajući stvarno žele nešto napraviti, Novotny i Lovrinčević smatraju da bi mogli intervenirati u Zakon o HNB-u i nadzor nad bankama odvojiti od monetarne politike. Pojasnili su da je sada takva praksa u Europi, pa su taj sustav uvele, primjerice, Italija, Njemačka, Austrija. Monetarna vlast, na taj način, postala bi četvrta grana vlasti i samostalnost HNB-a bi ostala neupitna.