REBALANS PRORAČUNA

PREMIJER SMIRUJE STRASTI Ministri: Neka Varga i Mornar isto štede

ZAGREB Premijer Zoran Milanović suočio se u utorak u Banskim Dvorima s otporom ostalih ministara od kojih se zbog rebalansa traže dodatni rezoovi, ispričao je izvor blizak vladi Republike Hrvatske.

Teška štednja

U svakom slučaju Milanovićevim ministrima ne sviđa se obveza dodatne štednje jer su i prilikom prošlog rebalansa tvrdili kako su postigli maksimalne uštede.

Iako je to čudno budući je još u lipnju nekoliko članova vlade u neformalnim razgovorima izjavilo kako su svjesni da će najesen uslijediti novi rebalans državnog proračuna. Do sada je samo Gordan Maras bespogovorno prihvatio Lalovčev zahtjev i odrekao se 60 milijuna kuna koji su pripadali Ministarstvu poduzetništva.

Ostali u vladi nisu slijedili Marasa, a posebno ih je naljutilo jer su više novca tražili ministar zdravlja Siniša Varga i minstar obrazovanja Vedran Mornar. Potonji je u tome i uspio, dok je Vargin zahtjev odbijen, iako će definitivni nacrt rebalansa biti poznat tek na sjednici vlade ovog četvrtka.

Situacija nije bila napeta kao prilikom prošlog rebalansa kada je bijesni ministar obrane Ante Kotromanović napao pojedine članove vlade optuživši ih kako on štedi, a oni troše.

Ali i ovaj puta svi su nervozni i kažu kako nemaju prostora za nove uštede. Samo što su u vladi prognozirali kako će deficit iznositi 13, a ispalo je da će biti skoro 16 milijardi kuna.

Mirni umirovljenici

Za sada sigurni mogu biti jedino umirovljenici jer su i Milanović i Lalovac najavili da vlada neće rezati mirovine.

Prije dva dana ministar Lalovac je objasnio kako očekuje značajno smanjenje rashodovne strane proračuna jer oslanjati se samo na prihodovnu stranu proračuna, da će ona pokrpati deficit, neće više biti moguće.

Od kompanija koje rade s državom te državnih kompanija, Lalovac je zatražio značajno smanjivanje troškova, i najavio kako će vrlo brzo obaviti razgovor sa šefom ureda za centralnu javnu nabavu kako bi se vidjelo koliko se može napraviti ušteda kroz objedinjenu javnu nabavu. Saborski zastupnici će o rebalansu glasati za dva tjedna.

Nove analize

Financijske analize pokazuju kako bi ovogodišnji deficit središnje države trebao biti na razini od oko 15,5 milijardi kuna što je za oko 2,5 milijardi kuna više nego što je predviđeno prvim rebalansom.

Usto, predstojeći rebalans se odnosi samo na dva mjeseca ove godine i zato većina stručnjaka smatra da se radi o kratkoročnoj mjeri koja neće dovesti do većih uštede i stabilizacije državnih financija. A predstojeća 2015. je izborna godina, kada ministar financija ima prvu polovicu godine da osigura uredno funkcioniranje javnih financija do kraja mandata.

Zatim slijedi razdoblje tehničkog funkcioniranja Vlade u kojem je Sabor raspušten, a ministar financija mora osigurati uredno funkcioniranje sustava koje uključuje redovitu isplatu plaća, penzija i raznih troškova.

Nema više manevra

Tada više neće biti niti minimalnog prostora za korekcije proračuna ako on nije dobro isplaniran. Početkom ove godine Hrvatska je uključena u proceduru prekomjernog deficita (EDP). Za 2014. u vladi prognoziraju kako će rast Bruto-društvenog proizvoda iznositi do 0,5 posto, a navodno slične prognoza daju Europska komisija, MMF te Europska banka za obnovu i razvoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 12:33