KAD ĆE LJETO?

Nakon Fausta stiže Gracija: bit će još grmljavine i neverina, prave vrućine tek od srpnja

 Nikša Duper/CROPIX

Nakon ciklone Faust stiže Gracija, a do srpnja nema pravih ljetnih vrućina! Tako glasi prognoza za sljedeće dane, i to na početku kalendarskog ljeta koje je došlo u subotu u 12.51, piše Slobodna Dalmacija.

S ljetom je u većini zemlje stiglo sunce, ugrijalo je ponegdje i više od 25 stupnjeva, no takvo se vrijeme, na žalost, neće ustaliti u sljedećem, za mnoge prazničnom i neradnom tjednu. Dani koji slijede, kaže nam Rade Popadić iz “Crometea”, bit će sve topliji i stabilniji, no u utorak vrijeme opet “okreće” na jugo.

– Do srijede će biti stabilno, a tada će pojačati jugo, te u četvrtak očekujemo novu ciklonu, iako ona neće biti jaka kao prošla, moguće su grmljavine i neverini. Posebno treba upozoriti na jako jugo i neverine u srijedu, zatim u četvrtak, a sve će završiti vrlo brzo i sljedeći vikend opet se vraća ljeto – kaže Popadić.

Tko je ukrao proljeće, zašto je zadnji dan proljeća, a prvi dan ljeta više bio nalik prvom danu jeseni ili zime? Jesmo li svjedoci globalnog zagrijavanja, hoćemo li više ikada imati zimu – zimi, a ljeto – ljeti ili će se iz godine u godinu nastavljati sve toplije i duže zime, a ljeta biti puna hladnih i kišnih, a možda i snježnih iznenađenja? Na ta pitanja nam odgovara Krešo Pandžić, klimatolog iz Državnoga hidrometeorološkog zavoda.

– Ne može se tvrditi da je pojedinačni toplinski val izravna posljedica globalnog zagrijavanja. On je posljedica utjecaja povišenog tlaka zraka na širem području jugoistočne Europe i Sredozemlja te intezivnog Sunčeva ozračenja Zemljine površine s obzirom na vedrinu i godišnje doba kada su dugi dani, a kratke noći te veliki kut upada Sunčevih zraka na Zemljinu površinu – kaže Pandžić.

Međutim, klimatski scenariji o globalnom zatopljenju predviđaju sve češće i izraženije relativno tople valove za jugoistočnu Europu i Sredozemlje, osobito u toplijem dijelu godine.

– To ne znači da će izostati i relativno hladni valovi iako se očekuje da bi ih moglo biti manje. Naravno, omjer relativno toplijih i relativno hladnijih valova može biti promjenljiv tijekom jedne ili više godina. O tom omjeru, kao i izraženosti tih valova, ovisi hoće li neko razdoblje, dekada, mjesec, godišnje doba ili godina, biti toplije ili hladnije od višegodišnjeg prosjeka – navodi Pandžić.

Upravo su takvi rekordi obilježili ovu godinu, a posebno je zanimljiv bio svibanj koji je počeo sa snijegom i tri ciklone, no unatoč tomu i takav promjenjivi svibanj bio je više kišan od uobičajenog, zaključili su meteorolozi amateri, kaže Rade Popadić iz “Crometea”.

– Svibanj je bio nešto hladniji od prosjeka, zapamtit ćemo ga kao nestabilnog, no kada pogledamo službene podatke, ostat ćemo iznenađeni jer je bio sušniji, i to u cijeloj Dalmaciji. U Kninu je palo 40 posto manje oborina od prosjeka, u Zadru 34 posto manje, u Splitu 26 posto, a u Dubrovniku 14 posto manje.

Tu moramo istaknuti kako se manjak oborina u odnosu na prosjek odnosi na obalu gdje je odstupanje manje, a znatno veće u Zagori, dok je na otocima bilo znatno kišnije od prosjeka. Primjerice, na Hvaru i Lastovu palo je više nego dvostruko oborina u odnosu na prosjek – govori Popadić.

I lipanj je iznenadio, počeo je promjenjivim vremenom, nastavio se toplinskim valom i temperaturama višim od 30 stupnjeva, pa onda s kišom, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 09:31