Jaz u individualnoj potrošnji između građana zemalja članica eurozone koje su prošle godine provodile mjere štednje i onih drugih nastavlja rasti, a država s najbogatijim građanima i ove je godine Luksemburg, čiji stanovnici imaju dva i pol puta veći BDP mjeren paritetom kupovne moći od prosjeka Europske unije, objavio je Eurostat rezultate svojeg istraživanja.
Statistička agencija Europske unije objavila je u srijedu podatke o BDP-u po stanovniku država članica EU, kao i podatke o stvarnoj kupovnoj moći stanovnika (Actual Individual Consumption), što je statistička kategorija koja daje puno bolji uvid u osobnu potrošnju jer uključuje i konzumaciju onih dobara i usluga koje osigurava država.
Ispod EU prosjeka
Unutar eurozone, građani Grčke, Portugala i Italije doživjeli su pad potrošnje dobara i usluga, a oni iz Njemačke, Austrije i Finske doživjeli su relativni porast iste potrošnje. Kako su statističke podatke o AIC-u komentirali analitičari, oni dobro pokazuju na koji su način mjere proračunske štednje djelovale na osobnu potrošnju građana koja je najviše pala u državama s najvećim proračunskim rezovima i povećanjima poreznih stopa.
Hrvatska se nalazi u skupini s Litvom, Estonijom, Poljskom, Mađarskom i Latvijom, skupinom zemalja čiji je BDP po stanovniku od 30 do 40 posto ispod europskog prosjeka.
Mjereno paritetom kupovne moći, hrvatski je BDP po stanovniku prošle godine bio točno 39 posto ispod prosjeka EU, a najbliže Hrvatskoj nalazi se Latvija sa 38 posto nižom kupovnom moći od posjeka EU. No Litva ima najviši BDP po stanovniku u našoj skupini, 30 posto niži od prosjeka EU. Siromašnije od Hrvatske su samo Rumunjska i Bugarska, čiji je BDP čak 50 posto niži od prosjeka Europske unije.
Prema mjerenjima AIC-a, potrošnja domaćinstva u Grčkoj tijekom 2012. pala je na 84 posto EU prosjeka (koji iznosi 9,291 euro) sa 91 posto tijekom 2011.
U Italiji potrošnja domaćinstva pala je sa 101 posto koji je bilježila u 2011. na 97 posto prosjeka. Istodobno, u Portugalu ta je potrošnja prošle godine bila na 77 posto, manje nego 2011., kada je iznosila 82 posto.
Povećanje jaza
S druge strane, potrošnja domaćinstva u Njemačkoj porasla je sa 120 na 121 posto EU prosjeka, u Austriji je povećana sa 118 na 119 posto europskog prosjeka, a u Finskoj sa 112 na 114 posto. Kontinuirano povećanje jaza u potrošnji između Njemačke i zemalja južne Europe traje još od početka financijske krize 2008. U obje statističke kategorije najbogatiji su stanovnici Luksemburga. BDP po stanovniku im je dva i pol puta veći od prosjeka Europske unije.