OGRANIČENJE ZA HRVATE UVODIMO JER IMAMO PREVIŠE NEZAPOSLENIH Slovenska ministrica za rad i obitelj

U ekskluzivnom razgovoru za Jutarnji list slovenska ministrica za rad, obitelj, socijalu i jednake mogućnosti potvrđuje da je Slovenija tradicionalno zanimljiva za zapošljavanje građana Hrvatske. Bilo je tako u vrijeme bivše zajedničke države, u vrijeme nakon osamostaljivanja i nakon ulaska Slovenije u EU. Sukladno mogućnostima koje daje europsko zakonodavstvo, slovenska je vlada prije nekoliko dana odlučila da nakon ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja prava njezinih građana u potrazi za poslom u Sloveniji ne izjednači s pravima domaćih građana. Slovenija u tome nije iznimka ali je, zbog tradicionalnih razloga i blizine, posebice u pograničnom području, ova odluka u Hrvatskoj izazvala nemalo pozornosti. O tome smo razgovarali s ministricom dr. Anjom Kopač Mrak.

Prednost zapošljavanja

Kako možete objasniti hrvatskoj javnosti nedavnu odluku slovenske vlade da nakon ulaska Hrvatske u EU njezini građani neće u zapošljavanju imati ista prava kao građani Slovenije?

- Želim naglasiti da se sa 1. srpnja i ulaskom Hrvatske u EU u vezi sa zapošljavanjem građana Republike Hrvatske u Sloveniji neće promijeniti ništa. Zbog zaoštrenih gospodarskih okolnosti i posljedično visokog stupnja nezaposlenosti u Sloveniji i u Hrvatskoj, slovenska vlada odlučila je iskoristiti mogućnost koju joj daje europsko zakonodavstvo da će još dvije godine nakon ulaska Hrvatske u EU prednost kod zapošljavanja imati građani Slovenije . Ali to ni slučajno ne znači da u Sloveniji zatvaramo tržište rada za građane Hrvatske. To znači da ostaje na snazi sadašnji režim radnih dozvola sukladno kojem sada u Sloveniji radi značajan broj radnika iz Hrvatske. Konkretno, prošle godine građanima Hrvatske bilo je izdano 5490 radnih dozvola. Vjerujem da će taj broj i u iduće dvije godine ostati tako visok. Želim naglasiti da ova ograničenja nisu nešto posebno ili neobično. I Slovenija je dobila ograničenja praktički od svih država osim od Velike Britanije, Irske i Švedske, dok su neke države, poput Austrije i Njemačke, ukinule ograničenja za slovenske radnike tek nakon sedam godina.

Donosi li odluka slovenske vlade neke promjene u sustavu EU plave karte?

- Ne, ni slučajno! Sustav takozvane EU plave karte stranom građaninu u Sloveniji dozvoljava boravak i rad temeljem njegove stručnosti i visoke kvalifikacije. U tom primjeru strani građanin ne treba ni dozvolu za rad ni dozvolu za boravak. Sve što je u takvom primjeru potrebno je da strani građanin ili poslodavac koji je zainteresiran za zapošljavanje tako visoko kvalificiranog radnika zatraži izdavanje plave karte temeljem rada na takvim poslovima.

U javnosti je poznat problem da strani radnici, ali ne samo oni, u Sloveniji često ne rade sukladno zakonima pa se tako događa da ih poslodavac ne prijavljuje, ne sklapa s njima radni ugovor, da rade puno više od zakonom dopuštenih sati ili čak da za svoj rad uopće ne dobivaju plaću. Prema izjavama koje smo dobili, problem ili takva praksa sve je češća i više nije ograničena na, recimo, građevinarstvo, nego je prisutna i u drugim granama pa i u tvrtkama u samom centru Ljubljane. Kakav je vaš stav kao ministrice rada i socijale?

- Na žalost, moram se složiti da problem radnih pa i ljudskih prava radnika nije prisutan samo među stranim radnicima, nego i domaćim, ali stoji da je ova problematika prisutnija među stranim radnicima. To je nešto čega sam kao ministrica duboko svjesna i jako me pogađa. Ogorčena i potresena sam gaženjem radničkih i ljudskih prava tih ljudi. U Sloveniji je radno zakonodavstvo jedinstveno za domaće i strane radnike. Držim da su ti zakoni primjereni za zaštitu radničkih prava i usporedivi su sa zakonima u drugim državama članicama EU. Doduše, očito su potrebne određene promjene i izmjene, ali kao ministarstvo teško možemo napraviti više od toga. Svakako je potrebno ojačati nadzor i rad inspekcija kojima trebamo dati veća ovlaštenja, a nužno je zaoštriti i same kazne. Ipak, mislim da je ključno da poslodavci više uvažavaju i poštuju prava radnika. Potrebno je informirati i radnike glede njihovih prava da bi i oni mogli prijavljivati nezakonite radnje poslodavaca, a institucije pravne države trebaju raditi brže i učinkovitije. Vjerujem da je na taj način na ovom području moguće uvesti više reda.

Radnici migranti

U Sloveniji već tradicionalno studira znatan broj studenata iz Hrvatske? Donosi li ulazak Hrvatske u EU neke promjene na tom području?

- Ne, ni na ovom području neće doći do promjena. Strani studenti mogu konkurirati za slovenske stipendije temeljem međudržavnih ugovora i uzajamnosti. No, moram upozoriti da sada važeći zakon o stipendiranju ne daje mogućnosti za stipendiranje studenata iz država članica EU. Moguće su i neke promjene. Naime, upravo je u parlamentarnom postupku novi zakon o stipendiranju koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2014. Tim zakonom predviđene su stipendije i za građane drugih država članica EU, ali pod uvjetom da prije toga pet godina borave u Sloveniji. Pravo na stipendije će imati i radnici migranti iz EU i pogranični radnici i njihova djeca, ali spomenute stipendije neće biti državne stipendije u klasičnom smislu.