Iako se fondovi za gospodarsku suradnju u zadnje vrijeme učestalo spominju u negativnom kontekstu, uz optužbe ministra obrta i poduzetništva Gordana Marasa da nedovoljno ulažu i ubiru prevelike naknade, istodobno dobivaju presudnu ulogu u aktualnom restrukturiranju tvrtki.
Prema najavi ministra financija Slavka Linića , na inicijativu Zagrebačke banke, država i banke krenut će u osnivanje dodatnih fondova, i to tako da će se zatražiti sredstva iz fondova Europske Unije.
Stotine milijuna iz EU
Nakon što tvrtke prođu proces predstečajnih nagodbi, koji traje do lipnja, za daljnji razvoj bit će im potreban kapital. U nedostatku drugih ulagača, država i banke očito vide rješenje u većem angažmanu FGS-ova, a oni koji sada djeluju (Quaestus, Nexus, Alternative) nisu dovoljno snažni da bi odgovorili potrebama.
- Država u poduzećima ne želi veći udjel od 25 posto, a preko tog udjela ne bi smjele ići ni banke. Inicijativa mora biti na privatnom sektoru. Želimo naći novu generaciju mladih i sposobnih ulagača koji će se okrenuti od stanova i zemljišta i ići prema izvozu nekih proizvoda i usluga - rekao je danas Linić. U planu je da se iz europskih fondova povuće “nekoliko stotina milijuna eura” koji će biti osnova za osnivanje novih fondova.
Neozbiljni Konstruktor
Prije nego što budu spremne za nove kredite i širenje poslovanja, oko 4000 tvrtki, među kojima i 400 velikih, morat će proći proces predstečajne nagodbe. S početnim rezultatima ministar je više nego zadovoljan, ali je još jednom prozvao one koji nisu shvatili ozbiljnost situacije. Uz Inu, probleme stvaraju i neke banke “jer ishođuju čudna rješenja preko sudova”.
Ipak, Linić im odaje i priznanje jer su se u procesu nagodbi spremne odreći i 40 posto potraživanja. Među poduzećima koja se nisu ozbiljno ponijela je i splitski Konstruktor pa će biti među prvima koji će završiti u stečaju ili likvidaciji.