CLEAN START

Godina rada, 2,3 milijuna, dvije konzultantske kuće i još ne znamo dug države

 Goran Mehkek/CROPIX

Krčmar je stigao i napisao je račun. Slikovito je to objašnjenje potpredsjednika Vlade Nevena Mimice, koji je jučer predstavio rezultate clean starta, jednog od ključnih projekata Kukuriku Vlade.

Rezultati rada konzultanata koje je Vlada angažirala putem javnog natječaja - a radi se o konzultantskim kućama KPMG i BDO, te o Ekonomskom institutu - državi su dobar putokaz za daljnje reforme u sustavima koji gutaju najveće iznose novca poreznih obveznika. Skeniranju stanja bila su izložena ključna ministarstva, kao i brojni zavodi, agencije i uredi, ali i niz javnih poduzeća, i to upravo ona od kojih se očekuje da postanu zamašnjak novog investicijskog ciklusa. Nalazi su očekivani: uostalom, u Banskim ih dvorima kao mantru ponavljaju još od preuzimanja vlasti u prosincu 2011. Nova je Vlada od svojih prethodnika naslijedila milijarde kuna neiskazanih i skrivenih obveza. Kod agencija i ureda postoji preklapanje dužnosti, dok javna poduzeća, posebno u sektoru prometa, grcaju u gubicima.

Loša usluga

Zajednički je nazivnik za cijeli javni sektor, ocijenio je Denis Petrović, koordinator projekta clean start, netransparentnost i neujednačenost vođenja knjiga, zatim neobjedinjene javne nabave i nepostojanje objedinjenog informatičkog sustava. Daleko od idealnog je i upravljanje državnom imovinom, kao i sustav financiranja. Ukratko, u sustavu ne nedostaje znanje, nego upravljanje. Sve to porezne obveznike godišnje stoji velike iznose, a usluga koju dobivaju nije zadovoljavajuća.

- Koliko košta kilovat struje? To je jako lako pitanje ako imate controlling. No, ako nemate, onda je to gledanje u čarobnu kuglu - opisao je Petrović stanje stvari u javnom sustavu.

Politički aspekt

Predstavnici Vlade - Mimica i njegov kolega Branko Grčić - veći su naglasak, s druge strane, stavili na politički aspekt inventure koje su za Banske dvore proveli neovisni konzultanti.

Prethodnici su im, kažu, ostavili velike neiskazane dugove, koji znatno opterećuju proračun. Upravo su brojne dubioze jedan od razloga zbog kojih je manjak ovoogodišnjeg proračuna povećan u odnosu na 2012., što je Hrvatsku stajalo gubitka kreditnog rejtinga.

Definicija duga

- Stanje je teško, ali ono nije ništa gore od onog koje smo očekivali. Niti jedna Vlada, tko god da je formira, ne može stanje promijeniti preko noći, pa ni u jednom mandatu, ali treba početi. Mi vam jamčimo da će se sada nešto promijeniti - odlučan je Mimica.

No, ni 2,3 milijuna kuna, koliko je Vlada Zorana Milanovića potrošila na konzultante, nije osiguralo precizan odgovor na pitanje koliki je iznos skrivenih dugova i dubioza s kojima je preuzela kormilo države. Odgovor na to pitanje jučer nam nitko nije mogao dati, uz objašnjenje da nema jedinstvenog vođenja knjigvodstva i da sve ovisi o definiciji duga.

U tri ministarstva čak 1,5 milijardi minusa

Uz penzije, brodogradnja će za proračun i dalje biti jedna od tempiranih mina

Novu su Vladu u samo tri ministarstva - financija, gospodarstva i poljoprivrede - krajem 2011. godine dočekale dospjele, a neplaćene obveze u iznosu od gotovo milijardu i pol kuna. Te obveze, naime, nisu bile registrirane u Državnoj riznici jer ona ne obuhvaća sve, nego samo dio obveza. Rješenje? Njihovo je plaćanje jednostavno preneseno u 2012. Šokantan je to nalaz rengena stanja u dijelu državnih financija što su ga za potrebe nove garniture u Banskim dvorima izvršili neovisni konzultanti. Snimka stanja u ministarstvima izloženima ‘clean startu’ ukazala je na brojne manjkavosti u njihovu funkcioniranju. Tri spomenuta ministarstva, doduše, raspolažu ogromnim sredstvima - u 2011. to je bilo više od 67 milijardi kuna, što je više od polovice ukupnoga državnog proračuna! - no samo mali dio tog kolača otpada na održavanje ‘hladnog pogona’ ministarstava, a najveći se dio troši na financiranje raznih zavoda i agencija te na plaćanje kamata na zaduženja i dodjelu subvencija. Ukratko, ministarstva premalo novca izdvajaju za projekte koji bi nam donijeli razvoj, a previše na održavanje neučinkovite strukture u njima. Zamjetan je i nedostatak kvalitetnih kadrova. Neplaćene obveze koje je prethodna Vlada ostavila novoj, barem ako je vjerovati nalazima revizora, brojne su u brodogradnji i umirovljeničkom sustavu, ali i kad je riječ o subvencijama u poljoprivredi. Brodogradnja će i dalje biti jedna od proračunskih mina, a toj kategoriji sada možemo pribrojiti i potencijalne obveze po sudskim sporovima zbog kolektivnih ugovora.

Ništa bolje stanje nije u drugim ministarstavima koje je ‘dohvatilo’ povećalo konzultanata. Tako su, primjerice, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta ukupne prenesene obveze krajem 2011. iznosile približno 1,5 milijardi kuna, a najvećim se dijelom odnose na obveze po kreditima. ( A. M.)

Hrvatska ima previše državnih agencija

Naslijeđeni dugovi Zavoda za zdravstveno osiguranje premašuju šest milijardi

Zdravstveni sustav i dosad se smatrao jednom od Ahilovih peta hrvatskoga društva, a nakon “clean starta” to je i službeno postao. Dugovi HZZO-a koje je naslijedila Vlada Zorana Milanovića, pokazuje skeniranje stanja, dosežu oko šest milijardi kuna.

Osim prezaduženosti, zdravstvo “boluje” i od niza drugih anomalija: za njih lijekovi postoje, ali u Hrvatskoj se ne koriste. Bolnice, primjerice, imaju limite potrošnje, ali oni se često premašuju bez ikakvih posljedica i bez vidljivih protumjera. K tome, dugovanja zdravstvenih ustanova dijelom nisu ni evidentirana. Nitko, upozoravaju konzultanti, čak ne može reći ni ono osnovno: koliko košta pregled pacijenta koji se prehladio. U bilanci HZZO-a nerealno su iskazani i udjeli koje ima u tvrtkama.

Prilično slično je i u HZZ-u, instituciji koja bi trebala posredovati u zapošljavanju vojske od gotovo 360 nezaposlenih. HZZ raspolaže ogromnom količinom podataka, no slabo ih koristi, pa je i učinkovitost upravljanja burzom rada, zaključuju konzultanti, slabija nego što bi trebala biti. Ukratko, u Hrvatskoj je previše zavoda i agencija, ali način njihova funkcioniranja nije ujednačen. Konzultanti su, primjerice, evidentirali i opremu koja je kupljena, a koja nije stavljena u upotrebu. Istodobno, sustavi obiluju neiskorištenim resursima. Kao pozitivan primjer ističu HZMO: za mirovinski fond kažu da ima najbolje razvijene projektne kapacitete, zbog čega može poslužiti kao primjer za državnu upravu na ovom području. No, i HZMO bi, smatraju konzultanti, trebao bolje upravljati svojim udjelima u poduzećima, za što je potrebna strategija. I model upravljanja državnom imovinom, podijeljen na AUDIO i Državni ured za upravljanjem državnom imovinom, daleko je od optimalnog. Stoga bi dvije institucije, poručuju konzultantni, trebalo spojiti u jednu. A. M.

Muke s financijama državnih poduzeća

Godišnji gubitak Javnih tvrtki iz sektora prometa premašuje 1,2 milijarde kn

Javna poduzeća, općenito govoreći, grcaju u dugovima i dubiozama, a stanje je, tvrde, konzultanti, najgore u prometu. Tvrtke iz sektora prometa, pomorstva i infrastrukture godišnje primaju 5,7 milijardi kuna državnih subvencija i prezadužene su. No, ni sve to im puno ne pomaže da zadrže glavu iznad površine vode jer godišnji gubitak koji proizvode doseže 1,2 milijarde kuna. Stanje je daleko od dobroga i u drugim javnim poduzećima, premda ono varira od jedne tvrtke do druge.

Tako, primjerice, konzultanti upozoravaju na problematičan sustav povlaštenih kupaca i kvota u Hrvatskim šumama, u kojima su i prosječne prodajne cijene trupaca niže od cijena u regiji. U HEP-u je, pak, prosječan broj dana naplate 37, pri čemu kućanstva svoj dug podmiruju znatno brže od tvrtki: dok prosječno hrvatsko kućanstvo svoj dug Elektri podmiri u roku od 30 dana, kod tvrtki je to 44 dana, a kod najvećih kupaca čak 106 dana. Slično je i u Hrvatskim vodama, koje svoje obveze prema dobavljačima podmiruju u roku od 30 dana, dok vlastita potraživanja naplate u roku od 45 dana. Muku s financijama muči HRT, koji je do kraja 2011. akumulirao 333 milijuna kuna gubitaka, pokazuje rendgen Vladinih konzultanata.

Taj je minus, uz zaduženje od oko 418 milijuna kuna, doveo do situacije u kojoj je dug čak 250 posto veći od kapitala.

Upravo bi javna poduzeća, posebno u sektoru prometa, energetike i vodnoga gospodarstva, trebala biti Vladin oslonac u predstojećem investicijskom ciklusu, koji bi Hrvatsku trebao izvući iz recesijskog dna u kojem tavori već četiri godine. U Banskim dvorima i dalje vjeruju da će se ti ciljevi ostvariti. Ipak, od javnih se poduzeća očekuje da nalaze “clean starta” uvrste u svoje financijske planove te da na temelju njih realiziraju neophodne reforme. ( A. M.)





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 20:17