Najveći je problem što se i ova Vlada priklonila neformalnom pravilu: “Obećaj, ništa te ne košta”, smatra Boris Cota, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i savjetnik predsjednika Republike. Pritom navodi olako kršenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti, izostanak reformi i Vladine projekcije rasta BDP-a od 1,8 posto, koje su “šest puta veće od onih HNB-a, kao da ne živimo u istoj državi”. Što bi mogle biti posljedice takvog pristupa?
Veliki pesimizam
- Na kraju bi se moglo dogoditi da ćemo morati dovesti hrvatskog Montija - MMF - rekao je Cota na tradicionalnom Financijskom doručku Splitske banke. U prilično kritičkom tonu prema radu Vlade i s dosta pesimizma kada je riječ o budućnosti ekonomije, predsjednikov savjetnik napominje kako bi bilo dobro da u 2013. i s ulaskom u EU Vlada promijeni taj pristup olakog davanja obećanja jer to, uz ostalo, utječe na premiju rizika i povećanje kamatnih stopa.
- Očekujem čvrst stav Vlade da će napraviti ono što je obećala i što se od nje očekuje, posebno kad je riječ o reformama i fiskalnoj konsolidaciji. Jedino na taj način njena će kredibilnost biti veća, kao i kratkoročni učinici ulaska u EU - rekao je Cota.
Razočarani ekonomist
Budući da te kritičke riječi dolaze od glavnog predsjednikova savjetnika za gospodarstvo, one neizbježno poprimaju drugačiji značaj.
No, mnogobrojni Savjet za gospodarstvo predsjednika Ive Josipovića u početku je pokazivao velike ambicije, ali su one brzo splasnule i nije poznato da se posljednjih godinu, dvije uopće sastao. Stoga bi se istup Borisa Cote prije mogao tumačiti kao glas još jednog razočaranog i gnjevnog ekonomista koji vidi da je iza nas “investicijski izgubljena godina, pad BDP-a od 2 posto i zabrinjavajući rast nezaposlenosti”.
A među ekonomistima posljednjih tjedana prevladava razmišljanje da bi, zbog gubitka kredibiliteta fiskalne politike, zemlju moglo zadesiti smanjenje kreditnog rejtinga. Nakon Fitcha koji je snizio izglede iz stabilnih u negativne, za korak nadolje mogle bi se odlučiti i druge dvije agencije, S&P i Moody’s. Kako one za Hrvatsku već imaju negativne izglede, u njihovu slučaju to bi značilo gubitak investicijskog rejtinga i pad u spekulativni razred.
Velik deficit proračuna
Veliko je pitanje kakve će to posljedice imati za plan ministra financija Slavka Linića da u siječnju otputuje u SAD na novi road-show i od američkih ulagača pokuša skupiti oko 1,5 milijardi dolara. Ako to bude preskupo ili ulagači ne budu imali dovoljno interesa za hrvatske obveznice, rješenje ostaje veće zaduživanje kod kuće, uz sve negativne posljedice koje bi to imalo.
Sam ministar financija Slavko Linića više je puta rekao da će Hrvatska, u slučaju gubitka kreditnog rejtinga, pozvati MMF u pomoć. Hrvatska očito ne može pronaći svog Marija Montija poput Italije pa, kad joj treba tehničko i stručno lice, poziva MMF. U slučaju da Vlada ipak preživi izvješće rejting agencija i da iduće godine ne bude većih potresa, moglo bi uslijediti stabilnije razdoblje. Na sreću, čini se da hrvatske vlade više neće moći same raditi proračun, nego će on ići na mišljenje Europskoj komisiji. Ekonomisti baš nisu suglasni što je cilj fiskalne konsolidacije. Za Cotu je to isključivo stabiliziranje javnih financija i zadržavanje kreditnog rejtinga, i od nje ne treba očekivati povećanje izvoza, jedinog što može generirati ekonomski rast. Za povećanje izvoza ključnim smatra reforme, privlačenje stranih ulagača i investicije koje će osigurati da Hrvatska može ponuditi ne samo rudimentalni i cjenovno konkurentan, nego i složen proizvod, kao što je brod. Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta, ipak vjeruje da fiskalna politika, prije svega kroz porezno rasterećenje gospodarstva, može povećati konkurentnost izvoza.
Strana ulaganja
- Ono što nam treba je razumna fiskalna politika koja će ići za smanjenjem poreznog opterećenja i privlačenjem izravnih stranih ulaganja - rekla je Švaljek. No, preduvjet za to je da se Vlada više bavi rashodima. Kada bi Hrvatska i dalje imala ovako velik deficit proračuna, javni bi dug, procjenjuje Anto Bajo iz Instituta za javne financije, do 2025. godine dosegao 100 posto BDP-a. Danas iznosi oko 54 posto.
Pantovčak: Cota izjave nije dogovarao s Ivom Josipovićem
U Uredu predsjednika nisu željeli komentirati izjave Borisa Cote. Upućena je samo digresija da je Cota nezavisni stručnjak i predsjednik Savjeta za gospodarstvo, a ne gospodarski savjetnik predsjednika Ive Josipovića. Neformalno objašnjenje glasi da je Cotina kritika preuveličana, a usto nije dogovarana na Pantovčaku. Ipak i predsjednik Republike je u nekoliko prigoda kritizirao Vladinu ekonomsku politiku. Tako je u intervjuu početkom kolovoza Josipović na molbu da ocijeni rad Vlade bio prilično kritičan:
“Da je sve učinjeno, više ne bismo bili u krizi. Moramo biti svjesni da će trebati prilično vremena da se riješimo krize. Ona nije rezultat samo naših dugugodišnjih unutarnjih slabosti, od onih kriminalne naravi pa do velikih pogrešaka u postavljanju gospodarskog sustava.” ( R. B.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....