ŠTO SADA?

Ako Vlada ne pripremi ljude, novac iz EU će nam propasti

Stari Grad, Hvar, 160812.Povodom dana opcine Stari Grad na dan Svetog Roka, hrvatski premijer Zoran Milanovic posjetio je Stari Grad.Foto: Damjan Tadic / CROPIX
 Damjan Tadić / CROPIX

Podjela Hrvatske na dvije statističke regije, kako bi se lakše prilagodili podaci sa statističkim uredom EU i pratio razvoj tih regija u odnosu na Europsku Uniju, ne mora biti ni loša ni pretjerano dobra vijest za pojedina područja Hrvatske što se tiče mogućnosti korištenja raznih EU fondova.

Brojne mogućnosti

Dakako, hrvatska Vlada je prilikom pripreme ove odluke imala na umu da formalno omogući svakoj lokalnoj jedinici pristup EU fondovima i time je ova forma zadovoljena.

Međutim, tko će koliko uspjeti isisati novca iz EU fondova više će ovisiti o kvaliteti projekata i funkcioniranju lokalne uprave, nego o podjeli na dvije statističke regije. Mogućnosti su brojne, ali nitko nikome ne može jamčiti da će uspjeti dobiti sredstva iz EU, jer su kriteriji strogi.

Pretjerano je sada reći da će Slavonija biti zakinuta jer je u istoj regiji bogatiji Zagreb, ili da će Dalmatinska zagora imati manje mogućnosti za EU fondove jer je u istoj regiji s Istrom i Rijekom.

Cijela je Hrvatska siromašna u odnosu na EU prosjek. Čak je zadnjih nekoliko godina trend negativan pa se hrvatski bruto društveni proizvod (BDP) smanjuje u odnosu na EU prosjek tako da ćemo kada uđemo i po tom pokazatelju biti među zadnjima na ljestvici, a iza sebe ostaviti tek Bugarsku i Rumunjsku.

Pomoć za projekte

Umjesto političkih prepucavanja i regionalnog patriotizma državna i lokalna vlast bi se trebale usredotočiti na pomaganje malim i srednjim poduzećima, investitorima, poljoprivrednicima i drugim potencijalnim korisnicima EU fondova da se što bolje pripreme za prijavu projekata. Da im pruže što više informacija, a po mogućnosti i savjete kako ispunjavati zahtjeve za projekte.

U Hrvatskoj se već stvorio mit o EU fondovima. O njima se govori kao da su to novci koji se jednostavno mogu uzeti. Nerijetko se prešućuje činjenica da se uvijek o fondovima govori kao o “novcu koji je na raspolaganju”, a ne o novcu koji je već nekome dodijeljen. Taj novac na kraju se može i vratiti u zajednički proračun EU ako se ne iskoristi, a neće se iskoristiti ako ne bude dobrih projekata koji će zadovoljiti teške kriterije EU.

Cijela kohezijska i regionalna politika EU ima politički cilj smanjiti razliku između bogatijih i siromašnijih te pripremiti manje razvijene regije da se što bolje natječu na tržištu EU.

Bogati fondovi

Iz fondova se mogu financirati projekti koji otvaraju nova radna mjesta, doprinose razvoju infrastrukture, očuvanju okoliša, investiranju u istraživanje i znanost. Ti su fondovi veliki, za razdoblje od 2007. do 2013. sredstva iz ovih fondova iznose oko 350 milijardi eura, a s obzirom da projekte trebaju sufinancirati i države članice ti fondovi iznose čak 700 milijardi eura.

Više od jedne trećine sredstava iz EU proračuna se izdvaja za fondove kojima je cilj regionalni razvoj i smanjenje razlika između siromašnih i bogatijih regija unutar EU.

Ovi su fondovi kroz povijest uspjeli promijeniti sliku EU. Međutim, razlike su još uvijek prevelike tako da će fondovi i dalje ostati.

Slavonija je povukla najviše novca, većinu za razminiranje

Hrvatska nema pretjerano dobro iskustvo iz korištenja EU fondova iz pretpristupnog razdoblja. U nekim područjima, poput okoliša, iskorištenost sredstava iz pretpristupnih Fondova je sramotno mala. Ima područja iz kojih nije prijavljen niti jedan jedini projekt. Zato je i Europski revizorski sud sugerirao Hrvatskoj da pojača napore za bolju pripremu za korištenje EU fondova nakon što postane članica. I regije se moraju same pripremati. Neke od njih već imaju urede u Bruxellesu te se povezuju i s europskim regijama iz kojih dobivaju savjete na osnovu njihova iskustva.

Također se mogu prijaviti i za zajedničke projekte. Slavonija je već povukla značajnija sredstva iz raznih fondova. Mnogi od njih bili su i zbog potrebe deminiranja. Kako svaka regija u Hrvatskoj, iako to neće biti statistička EU regija, ima svoju specifičnost, tu specifičnost treba pokušati pretvoriti u prednost pri prijavi za EU fondove.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 10:23