Jedanaest mjeseci bilo je potrebno da cijena benzina na hrvatskom tržištu prijeđe od stare psihološke granice 10 do nove od 11 kuna za litru goriva.
Od danas je tu granicu, prema odluci Ministarstva gospodarstva, prešao Eurosuper BS 100 koji stoji 11,02 kune. U ožujku 2011. krivac za povećanje cijene bio je rat u Libiji, a danas je za sve kriva napetost oko Irana. Tada je cijena barela nafte bila 117 dolara, a danas 120 USD.
Skupa domaća nafta
Naftni analitičar Igor Dekanić smatra da su za veliko povećanje cijene nafte na europskom tržištu prije svega krivi događaji oko Irana te, u manjem dijelu, panična reakcija naftnih burzi i špekulanata koji u ovoj situaciji cijenu nafte podignu za koji dolar. Mediteransko tržište, s kojeg se i Hrvatska opskrbljuje, dobrim dijelom kupuje upravo iransku naftu te svaki konflikt s tom zemljom utječe na cijenu energenata na tom tržištu. Hrvatska, odnosno Ina sirovu naftu kupuje u Italiji, u Genovi i Casal Borsettiju, dok se naftni derivati u najvećoj mjeri kupuju u rafinerijama Lukoila u Bugarskoj. Hrvatske godišnje potrebe su oko 4,5 milijuna tona nafte, od čega se uveze oko 3,5 tona, dok je oko 900.000 tona s domaćih naftnih polja. Pri tome je cijena prodaje domaće i uvezene nafte jednaka. Profesor Dekanić u tome ne vidi ništa čudno jer u cijenu domaće nafte ulazi i visoka cijena istraživanja i crpljenja. Prema njegovu mišljenju, domaća je nafta, koliko god to paradoksalno zvuči, u pravilu skuplja od uvozne.
Manevarski prostor
Cijena nafte u Europi dosegla je vrhunac u srpnju 2008., kada je barel stajao 147 dolara, ali je litra Eurosupera 95 stajala 9,75 kuna, a Eurodizela 9,99 kuna. Mnogi se pitaju zašto je sada kad je barel nafte jeftiniji gotovo 30 dolara taj isti Eurosuper skuplji kunu i pol. Objašnjenje je u činjenici da je tada dolar bio jeftiniji, povećana je naknada za obvezne zalihe nafte, mijenjan iznos trošarina i povećan iznos PDV-a.