Turistička 2023. po svemu je jako različita od prethodne turističke godine. Vratila se konkurencija, u fokusu su inflacija i dizanje cijena, a donijela je i manje minuse noćenja u, primjerice, kolovozu, piše Novi list. Dakle, u vrijeme »velikih brojeva«. Ova godina specifična je i po tome što je goste u Hrvatskoj kao valuta plaćanja dočekao euro, kao i po tome da nema više čekanja na graničnim prijelazima.
Ovo ljeto donijelo je i minuse s najjačeg emitivnog tržišta – njemačkog. O ovoj, po mnogome, nespecifičnoj sezoni, doduše sezoni svojevrsnog povratka u normalu, novinari Novog lista su razgovarali s doajenom hrvatskog turizma i vrsnim poznavateljem njemačkog tržišta Selimirom Ognjenovićem, čelnikom ID Riva Toursa u Münchenu, koji je pojasnio što se događa s njemačkim potrošačima, kakav smjer Hrvatska treba zadržati po pitanju turističkog razvoja te ukazao na neke pouke koje se definitivno mogu izvući iz ove turističke godine.
- Konkurencija je »došla k sebi«, zemlje kao Turska, Grčka, Španjolska i ostale su se vratile i snažno napale na svim tržištima. Pojavili su se i neki drugi koji su iskoristili trenutak.
Međutim, najvažniji čimbenik je poskupljenje, odnosno rast troškova života naših gostiju u njihovim zemljama. Naši potrošači naprosto su se našli u poziciji da o svom novcu moraju puno više razmišljati, da imaju slabiju kupovnu moć i normalno je da su postali puno kritičniji prema svemu što plaćaju.
Svako povećanje cijena, bilo gdje, bilo je novi udar na njihov budžet koji je ionako već pretrpio mnoge udarce u njihovom svakodnevnom životu.
Sve to je iskorišteno da se malo i obračuna s onima koji su dobro prošli 2022., sa šampionom turizma na Mediteranu, a znamo tko je to.
Mediji su ove godine u Njemačkoj, čak i oni koje sam pamtio kao nama naklonjene, često prenosili senzacije te su mnogi prenosili da su cijene u Hrvatskoj otišle u nebo.
Mi smo se nepotrebno upecali na udicu i počeli objašnjavati da sladoled ne košta svugdje 5 eura, odnosno objašnjavali tu cijenu koja je trebala ilustrirati kako smo mi u svemu podigli cijene za nekoliko puta.
Naravno da je to potrošača, koji je sada izrazito senzibilan na cijene, plašilo te su neki zbog toga odustali od dolaska u Hrvatsku. Da smo radili gluposti, jesmo, mislim da nismo trebali ići s tim demantiranjem da smo poskupjeli. Mi smo našim gostima otvoreno govorili da cijene jesu porasle, ali zato da ih ne bismo morali zakidati na kvaliteti.
Ipak, većina gostiju se iz Hrvatske vratila s jednom rečenicom – da, i tamo je sve poskupjelo, ali još uvijek smo dobili kvalitetu za naš novac. To je pravi odgovor. Naravno da i gosti pitaju što ćemo dalje i komentiraju pizzu od 30 eura. U principu nikad nisam došao u iskušenje da im to tumačim - rekao je Ognjenović.
On je u nastavku razgovora opširno odgovorio i na pitanje jesmo li preskupi, odnosno jesmo li u Hrvatskoj pretjerali s cijenama.
– Naše cijene su na nivou naše konkurencije na Mediteranu i one nisu nešto što strahovito odskače. S time da se pojavljuju destinacije koje se tek razvijaju, ili koje su u povratku, i koje su jeftinije.
U tim usporedbama ovog ljeta, i u njemačkim se medijima dalo preveliku važnost Albaniji. Po meni su to apsurdne usporedbe. Za nas je najvažnije da mi održimo svoj kurs i da ne kažemo kako bismo jedne godine htjeli biti Švedska, druge godine Albanija, onda Egipat, pa Maldivi ili Dubai.
Te usporedbe uopće nisu primjerene. Što se tiče povećanja cijena, svi govore o poskupljenju tog finalnog turističkog proizvoda. A nitko ne spominje što je s karikama u lancu koje su dovele do tog poskupljenja.
Gost gleda što plaća, ali iza finalnog proizvoda postoje svi drugi distributeri i troškovi, od energenata, raznih taksi, do namirnica…
Na pitanje, koje mi često u Njemačkoj postavljaju o poskupljenjima u visokoj sezoni, odgovaram kako je u Hrvatskoj prisutno dosta trgovačkih lanaca u stranom vlasništvu, pa i u njemačkom.
I cijene su u tim lancima često puta više u Hrvatskoj nego u domicilnoj zemlji. Strani trgovci također tim cijenama naplaćuju dobar dio hrvatskih ljepota.
Činjenica je i da to prati jedan meni nikako drag efekt, a to je da domaće stanovništvo zbog toga mora plaćati robu skuplje. To je u svakom slučaju jedna negativna nuspojava, ali na slobodnom tržištu ju je teško kontrolirati - rekao je Ognjenović za Novi list.