Nekretnine su preskupe, kućanstva prezadužena, a balon bi mogao eksplodirati, tvrdi Europska unija. Subvencioniranje stambenih kvadrata za mlade ide dalje, kažu u Vladi. Hoće li tržište nekretnina kolabirati? Što ove poruke znače za kupce, a što za investitore? Koje mjere bi mogle donijeti stabilizaciju? O tome su u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog", govorili Boro Vujović iz Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK i Goran Golenić iz vladine Agencije za posredovanje nekretninama.
Vujović je rekao da je činjenica da rastu cijene nekretnina, ali isto tako, rastu i cijene svih proizvoda te smatra kako su to više bombastični naslovi u medijima nego što je stvarnost.
Na pitanje jesu li subvencionirani krediti jedan od razloga porasta cijena nekretnina, Golenić je rekao kako se on ne bi složio s time jer je ta mjera donesena kao demografska i donesena je 2017. godine kako bi se mladima pomoglo u otplati dijela kredita.
- Smatramo da će građani koji kupe ovakvu nekretninu ostati u Hrvatskoj, a cilj je i urbana regeneracija kako bi se potaklo građane da kupuju u manje razvijenim gradovima i općinama kako bi se zadržalo stanovništvo i na tim područjima, naglasio je.
Dodaje kako se kroz ovaj program realiziralo 22 tisuće stambenih kredita i u tom je periodu rođeno više od 5 tisuća djece. Naglasio je kako Zagreb u svemu tome zauzima 30 posto tržišta subvencioniranih kredita.
- Ova se mjera dokazala uspješnom, stoga što je druga županija prema uspješnosti Osječko-baranjska, gdje smo realizirali preko dvije tisuće sto kredita. U toj je županiji rođeno skoro 600 djece, što smatramo da je važan podatak, istaknuo je.
Govori kako je do sada bilo u svakom krugu subvencioniranja oko 4 tisuće i petsto zahtjeva.
Vujović je rekao kako su subvencionirani krediti jedan od razloga povećanja nekretnina. Smatra kako su subvencionirani krediti dobra ideja, ali glavni nedostatak im je ograničeni rok trajanja i kupci nemaju previše vremena za traženje i onda moraju prihvatiti ono što se trenutno na tržištu nalazi.
- Upravo je stoga potražnja velika, a ponuda je mala i to dovodi do rasta, govori.
- 2009. godine cijene stanova su bile slične, ali su plaće bile 30 posto niže nego danas. Onda su nekretnine bile manje „priuštivije” nego danas. Začuđujuće je da je u prvom mjesecu bilo jako malo ljudi koji su kupovali kreditom, većina ljudi je kupovala svojim sredstvima, novac iz štednje prebacivali su u nekretninu zato što nema kamata na štednju, rekao je.
Dodaje kako preko 50 posto nekretnina u Hrvatskoj kupuju stranci.
- Oni koji su kupili stanove u zadnjih 5 godina su profitirali samim rastom cijena na tržištu, ali i time da im je država subvencionirala dio rate, smatra Vujović.
Golenić govori kako postoji kontingent stanova koji su namijenjeni za dnevnu svrhu s pravom otkupa.
Na tržištu može biti regulator povećanje kamatnih stopa, ali isto tako mora se uzeti u obzir da ulazimo u eurozonu gdje su krediti s manjom kamatom nego kod nas i to sve mogu biti čimbenici koji će imati utjecaja na tržište nekretnina, rekao je Vujović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....