Prodajem 25 muznih krava. Sve krave su visokomliječne, vrhunske genetike i većinom mlade. Cijena po komadu 11.000 kuna.
Tekst je to jednog od brojnih oglasa na internetu, kojima se po hrvatskim selima, napose u Slavoniji i Baranji, rasprodaje stočno blago. Da će na internetu oglasiti prodaju svojih krava, Antun Laslo, jedan od najpoznatijih hrvatskih seljaka i seljačkih vođa, nikada nije niti pomislio. No, eto, i to se dogodilo.
Došli do zida
- Odlučili smo rasprodati muzne krave i odustati od proizvodnje mlijeka koju je na našem imanju još 1957. godine s jednom bosanskom bušom pokrenuo moj otac Mirko. Došli smo do zida preko kojega više ne možemo, zahvaljujući višegodišnjem uništavanju sela od strane države - kaže nam Laslo, predsjednik Udruge OPG-a Život, koji je posao i vođenje OPG-a prepustio sinovima Danijelu i Ivanu i njihovim suprugama.
- Teško nam je bilo odlučiti se na ovaj korak jer sam s kravama od djetinjstva. Nekada sam ih ručno muzao, s ocem sam podizao našu farmu, pa smo 1977. godine ovdje napravili mini farmu sa 15 muznih krava i do danas došli do 180 goveda, od kojih je stotinjak muznih krava. Sada su one na prodaju - s tugom u glasu priča Laslo.
- Narušavanje i uništavanje proizvođača mlijeka počelo je s Božidarom Pankretićem i Središnjim laboratorijem za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima. Podržao sam uzorkovanje mlijeka, ali ne na taj način jer smo izgubili desetke tisuća malih proizvođača, starijih ljudi koji su imali tri-četiri krave. Austrija je imala prijelazni period za uzorkovanje mlijeka u trajanju od 12 godina, a kod nas je to učinjeno u roku od nekoliko mjeseci - kaže ratar i stočar iz Satnice Đakovačke.
- Mislio sam da ćemo mi s više od 1000 litara opstati i biti nositelji proizvodnje, a sada je upitno tko će uopće proizvoditi mlijeko. Dolaskom Kukuriku Vlade i ministra Tihomira Jakovine situacija u mljekarstvu se do kraja narušila. No, ni nakon njih se ništa nije napravilo, samo se pričalo i obećavalo. Evo, i sadašnji ministar samo priča i obećava, ali ništa se ne radi. Cijena od 2,60 kuna po litri je neodrživa i zato smo, ne našom voljom, odlučili rasprodati stado i početi se baviti nečim drugim u smislu stočarstva. Smatram, naime, da se čistim ratarenjem ne može opstati jer su to dvije usko vezane grane. Preorijentirat ćemo se na ovčarstvo, a ako uspijemo, i na tov junadi, ako za time bude potrebe jer nam se govedarstvo već gotovo raspalo - istaknuo je Laslo.
Oprezni kupci
Prodaja mu baš ne ide kako je očekivao. Dosad je prodao samo četiri krave u jedno selo kod Karlovca. Upita ima puno, ali ljudi su, kaže, oprezni jer vide što se njima dogodilo.
- Naše su krave kvalitetne, domaće simentalke i njemačke holštajn, pa smatram da nisu skupe, ali očito je da ih ljudi uglavnom kupuju za svoje osobne potrebe. Da ne moraju kupovati u trgovinama nešto što im se prodaje pod mlijeko, ali s njim nema nikakve veze.
Nekad je s njegove farme odlazilo i 1300 litara mlijeka dnevno, a danas 800 do 900 litara. Imaju prostora i za više, ali to traži dodatna ulaganja, a onda je sve još nerentabilnije. Ipak, ostavit će teliće privremeno za svaki slučaj ako se situacija popravi, ali nije optimist. Laslova obitelj već je kupila ovce, što je u posljednje vrijeme trend među hrvatskim mljekarima. S janjićima ih imaju stotinjak, a planiraju doći do brojke od 2500. Već su kupili i dodatnog hrvatskog ovčara - Medu. Iako se ovčarstvom nikada nisu bavili, od stočarstva ne misle odustati. Što se tiče prodaje krava, pričekat će da se one steone otele, a ako ni tada ne bude interesa, smjer je samo jedan - klaonica.
Broj proizvođača rapidno opada
U Hrvatskoj je 2004. godine bilo 50.779 isporučitelja mlijeka koji su te godine predali 548,832.286 litara. Na kraju prošle godine isporučitelja je bilo 8376, a predana količina iznosila je 489,785.469 litara. Zanimljivo je pritom da je 2009. godine 23.690 isporučitelja predalo 675,289.053 litre mlijeka. Razlog što količina mlijeka nije padala reciprocitetno smanjenju broja isporučitelja, prema riječima Branka Kolaka, predsjednika Saveza uzgajivača holsteina, u resetiranju je sektora.
- Imamo manje OPG-a, a puno veći broj životinja. Najveći problem je otkupna cijena i odustajanje velikih uzgajivača - rekao je Kolak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....