Jazavci, Yutelova medijska škola, laži, halucinacije, dosada, živciranje, banaliziranje... - častili su se tim riječima ovaj tjedan u verbalnom ratu predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Vrijeme kada u normalnim državama imamo sezonu kiselih krastavaca, mi imamo - kako to poslije zgodno argumentira prof. Žarko Puhovski - sezonu kiselih predsjednika. Dvojica najmoćnijih ljudi u državi, u vrijeme najveće koronakrize koja je pogodila svijet, kao da se ne podnose, javno se prepiru, vrijeđaju i time zaokupljaju pažnju javnosti i medija.
Milanović, koji je postao predsjednik Republike nudeći svoj ponekad teški karakter kao adut na izborima, radi sve ono što se i moglo očekivati od njega. Glasno upozorava na neke društvene probleme, poput dvojbenosti odluka koje donosi Stožer i njihovoj pravnoj poziciji, što bi trebala i biti njegova uloga, ali onda s rečenicom-dvije previše izazove lavinu negativnih reakcija zbog čega onda u drugi plan baca sve ono što je bitno kazao.
Plenkovića, s druge strane, nitko ne može toliko izbaciti iz takta kao Milanović, koji mu strašno ide na živce sa svojim osebujnim kritiziranjem vlasti, potezima ignoriranja državnog protokola i mijenjanjem nekih ustaljenih pravila, pa unatoč činjenici da je prvo dobio unutarstranačke izbore i počistio HDZ, a onda pobijedio uvjerljivo i na parlamentarnim izborima, reagira nervozno i preko svojih suradnika poručuje predsjedniku da laže i halucinira.
Situacija nikome ne odgovara
A Milanović je - u trenutku kada se SDP opet bavi samim sobom zbog unutarstranačkih izbora, kada je desnica okupljena oko Miroslava Škore u previranjima i pitanje je kada će se Domovinski pokret početi dalje rasipati, dok se Most s novim licima u Saboru tek vraća iz “mrtvih”, a dok se lijevo-zelena koalicija na platformi Možemo! bavi većinom zagrebačkim temama - postao najžešća oporba Plenkovićevu HDZ-u.
I to ne koristi ni oporbi ni vladajućima, slažu se naši sugovornici. SDP-u to ne odgovara jer možda ulazi u prostor unutarstranačkih izbora, a kada izgovori neku uvredu ili se ne pojavi u Saboru na konstituirajućoj sjednici moraju ga uvijeno pravdati iako ne misle da je u pravu.
Možemo! se većinom bavi Zakonom o obnovi Zagreba nakon potresa i tek stasaju kao prava nacionalna platforma, a teme koje nameće Milanović zasad im nisu zanimljive. Plenkoviću je konfrontiranje s predsjednikom odgovaralo u predizbornoj kampanji jer su ga s desna optuživali da je previše lijevo, sada to više nije slučaj, a Domovinski pokret i Most, kaže politički analitičar prof. Žarko Puhovski, jednostavno ne znaju što bi s time jer većina ima veliki animozitet prema Milanoviću pa se ne mogu s njim slagati.
Bitno je, slažu se naši sugovornici, da predsjednik s pozicije koja je medijski najviše pokrivena govori o nekim stvarnim problemima društva, očito je prepoznao da građani sluđeni od koronavirusa zbog dvojbenih političkih odluka više ne vjeruju Stožeru, pa jaše na tom valu, ali sporan je način na koji to radi.
- Sada Plenkoviću to ne pomaže, a ovi drugi ne znaju što bi s time radili jer većina ima veliki animozitet spram Milanovića. Nedavno je Grmoja rekao da mu je drago što se Milanović pridružio njihovim kritikama oko Stožera, iako je Milanović o tome govorio prije njih, ali je Mostu i desnici to teško progutati. Desnici uzima ‘vjetar iz jedra’ odlikujući postrojbe HVO-a, a to može smetati ljevici da ga smatraju izdajnikom. Možemo bi htjeli biti ljevije od predsjednika, otupljuje im oštricu kritika, SDP-u smeta ako ulazi u unutarstranačke odnose - smatra Puhovski i zaključuje kako je Milanović trenutačno remetilački čimbenik u hrvatskom političkom životu i to ga očito veseli.
Puhovski se s druge strane slaže s Milanovićem kada je riječ o radu Nacionalnog stožera. Milanović, naime, uporno govori o, po njemu, neustavnosti odluka koje donose, odnosno smatra da bi Sabor dvotrećinskom većinom trebao izglasavati odluke koje zadiru u ljudska prava i slobode na temelju članka 17. Ustava, a ne da Stožer kao Vladino tijelo donosi takve odluke. Plenković istovremeno smatra kako je rad Stožera kojeg nadzire Vlada pokriven zakonskim izmjenama koje su donesene u Saboru i da djeluju u skladu s člankom 16. Ustava.
- Milanović je tu sadržajno u pravu. Stožer je naknadno pokriven zakonskim promjenama i nepojmljiv je skandal da se ljudima oduzimaju temeljna ljudska prava na bazi odluka tri HDZ-ova liječnika. Stožer je imao ovlasti koje su neprimjerene. U diobi vlasti imamo izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast, a kod nas se pojavila i četvrta - medicinska, koja je politička. Zabranjivali su vjenčanja ljudima koji imaju temperaturu veću od 37,2 stupnja, policija je na bazi njihovih preporuka zaustavljala ljude na ulici, u Saboru imamo preporuku da se nose maske, ali preporuka nije propis. Strašno je opasno kada se tako povređuju ljudska prava i nastala je prava pomutnja u pravnom životu - smatra Puhovski.
Predsjednik, kaže Puhovski, s jedne strane dosljedno pokazuje i što misli o pozdravu “Za dom spremni”, a istovremeno kaže da je pravi Dan državnosti bio u devetom stoljeću. Odlikuje postrojbe HVO-a, ali bi isto tako, dodaje Puhovski, mogao reći da neće doći na Alku dok u Viteškom alkarskom društvu kao počasni član sjedi osuđeni ratni zločinac Mirko Norac.
Milanović je, pak, nastavlja Puhovski, svoje rekao kada je riječ o Stožeru, Vlada je odgovorila i sada se čeka odluka Ustavnog suda, a u međuvremenu smo došli na jedno neinteligentno momačko nadigravanje na seoskom gumnu i to ne jača institucije.
- U normalnim državama sezona je kiselih krastavaca, a kod nas je sezona kiselih predsjednika. Milanović kiselo reagira jer mu je dužnost preuska, a kiselo reagira i Plenković koji ni na koji način nije ugrožen u Saboru, što dovodi do radikalnog spuštanja razine javne rasprave i degradiranja političke kulture - zaključuje Puhovski.
Koja rečenica previše
Ni u SDP-u nisu sretni s ponašanjem predsjednika, iako podržavaju neke njegove stavove, ali smatraju da uvijek kaže koju rečenicu previše što onda i njima šteti.
- On ima svoju ustavnu poziciju da bude moralni ili politički korektiv onih koji su na vlasti i njegovo oporbeno ponašanje je logično i očekivano, ali problem je način na koji on to radi jer je često nedovoljno dobro promišljeno i na rubu ekscesa i umjesto da raspravljamo o sadržaju, mi raspravljamo o načinu komunikacije i njegovim ‘zoranizmima’. Drugi je problem taj što smo mi sad u bezvlašću, jer je jedan predsjednik otišao, a drugi nije došao i ne može se očekivati da radimo u punom kapacitetu - kaže jedan član Predsjedništva SDP-a.
Kao primjere dobrih poteza, ali krivih poruka navodi odlazak iz Okučana zbog provokacije s HOS-ovcima koji su u protokolu nosili majice s pozdravom “Za dom spremni”. Na Pantovčaku smatraju kako nema mjesta ustaškom pozdravu “Za dom spremni” u službenom državnom protokolu i SDP-ovci, a i većina javnosti, se slažu s time, ali mu zamjeraju raniju izjavu o bacanju HOS-ove ploče s imenima poginulih.
- To je bio odličan potez, ali je ranije govorio da ploču s imenima ubijenih HOS-ovaca treba baciti. Naravno da toj ploči nigdje u Jasenovcu nije mjesto, ali ne može se baciti i time samo daje za pravo desničarima - kaže naš sugovornik.
Kao negativne poteze pak nabraja nedolazak u Sabor na konstituirajuću sjednicu i misteriju oko toga je li glasao na izborima ili nije.
- To proizlazi iz njegova karaktera. Tamo gdje on nije u prvom planu, neće doći. A nas u SDP-u onda dovodi u poziciju da ne znamo kako reagirati. Neki kolege onda rade Sizifov posao, jer brane ono što je neobranjivo. Tako je bilo i s Bernardićem pa evo gdje smo došli - upozorava ovaj SDP-ovac.
U HDZ-u kažu kako je jedina oporba Plenkoviću u ovom trenu Milanović, manjim dijelom i Most koji premijera možda jednako živcira kao i predsjednik, no iz drugih razloga. Plenkoviću, kažu u HDZ-u, Most ide na živce jer izmišljaju i ne poznaju tematiku o kojoj govore, ali zbog svojih ograničenih stavova, smatraju, neće daleko dogurati.
- SDP se bavi samim sobom i bavit će se još jedno vrijeme, svakako do izbora, a refleksije izbora će sigurno biti jer je teško predvidjeti kako će završiti to. S druge strane, HSS je u raspadu, Živi zid se raspao, neosporna je činjenica da Domovinski pokret ima jako puno unutarnjih problema, Most se bio raspao, ali se revitalizirao i jedno vrijeme će biti najglasnija oporba, ali oni ne mogu postati nešto više zbog ograničenih političkih stavova. A Plenković s druge strane niže uspjehe i uspješno i sa 76 ruku vodi Vladu - kaže sugovornik iz HDZ-a.
Primjedbe na rad Stožera
Predsjedniku daje za pravo da govori o nekim temama, čak mu honorira i poruku o ustaškim zločinima, ali smatra kako griješi u načinu kako to prezentira javnosti, odnosno za HOS-ovu ploču govori da je treba baciti, a ponavlja da je Stožer neustavan, a nije zatražio mišljenje Ustavnog suda o tome.
- Ako ima primjedbe na rad Stožera onda on kao predsjednik to može javno reći i uputiti primjedbu Ustavnom sudu da presudi, potaknuti i raspravu u Saboru, a sve drugo je pogreška i predstavlja ogroman pad kredibiliteta. Osim toga, miješanje u domaću političku scenu, polemiziranje, sve je to pogrešno. Umjesto da se u ovom kriznom trenutku drži svojih ustavnih ovlasti, on se na prizeman način upliće u sukobe i govori da je nešto protuustavno, a da nije zatražio mišljenje Ustavnog suda. Time ne pomaže jačanju institucija države, nego im šteti - kaže sugovornik iz HDZ-a.
S Pantovčaka pak poručuju kako je predsjednik već više puta javno govorio o problemu rada Stožera, kako je to njegova dužnost i to upravo i radi.
- Predsjednik je još prije nekoliko mjeseci počeo upozoravati na rad Stožera i koronakrizu. Nije on to počeo raditi ovaj tjedan. Na to je prvi upozoravao i govorio je da bi neke odluke Stožera mogle biti problematične s obzirom na ograničenja koja se donose i mogućnost da Hrvatska bude izložena tužbama građana i tvrtki na koje su se mjere odnosile. Ova zadnja upozorenja nisu ništa novo, od početka je upozoravao i argumenti su uvijek isti - kažu u Uredu predsjednika.
Dodaju kako predsjednik Republike samo traži da se sve odluke Stožera stave u pravni okvir i da budu usklađene s Ustavom.
- To sve radi s ciljem da se zaštite građani, da budu jasna njihova prava i obveze i tu se ne radi o izvanrednom stanju, nego o tome da želi pravnu sigurnost u državi. Postoji više ustavnih utemeljenja na temelju kojih se može riješiti taj problem, o čemu je više puta javno govorio - poručuju s Pantovčaka.