Carlo Vivaldi: Rješenje za franak može naštetiti izravnim stranim ulaganjima u Hrvatskoj

Bankari su, izgleda, odlučili prekinuti šutnju kad je u pitanju tema o kreditima vezanim uz tečaj švicarskog franka, i to nakon vrlo dugog razdoblja opće bankarske šutnje. Potpuno je očigledno da je rješenje ministra Borisa Lalovca za dužnike u francima izazvalo vrlo žestoku reakciju u financijskom sektoru. Carlo Vivaldi, šef divizije UniCredita za središnju i istočnu Europu, iznosi ključne protuargumente.

Jednostrani prijedlog

Čini se da je reakcija banaka u stranom vlasništvu na Vladin prijedlog zakona o konverziji kredita u švicarskim francima došla prekasno. Zašto banke nisu ozbiljnije pristupile rješavanju problema koje je počelo prije osam mjeseci i završilo bez dogovora? U pismu Vladi pet banaka je reklo da će se one, ako zakon bude usvojen po planu, ‘pozabaviti slučajem’. Možete li pojasniti?

- Kao i sve druge hrvatske banke, Zaba je stambene kredite u švicarskim francima počela nuditi prije početka recesije, no posljednja na tržištu, nakon snažne potražnje klijenata koji su željeli iskoristiti niže kamatne stope kako bi ispunili svoj san o kupovini vlastitog doma. Djelovali smo u skladu s postojećim zakonom koji je bio inkorporiran u naše ugovore te smo se potrudili da svoje klijente upoznamo s popratnim rizicima. Tijekom posljednjih sedam godina recesije na tržištu je došlo do snažnih previranja i velike volatilnosti, što je pogodilo naše klijente. Zaba je na vlastitu inicijativu još 2006. ponudila mogućnost konverzije kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredite s valutnom klauzulom u eurima, od 2007. i bez naknade, no nažalost, odaziv klijenata bio je zanemariv. Poslije, u ublažavanju negativnih učinaka tih kredita, slijedili smo sve Vladine inicijative, kao što je to bilo fiksiranje kamatne stope na vrijednost nižu od tržišne, odnosno 3,23% u 2014., te zamrzavanje tečaja švicarskog franka na 6,39 kuna, što je također znatno niže od njegove tržišne vrijednosti, u 2015. Sve te mjere imale su negativan učinak na naše rezultate. Kad je u medijima počela rasprava o tome kako pronaći konačno rješenje za dužnike u švicarskim francima, jasno smo dali do znanja našim institucionalnim partnerima da smo spremni poduprijeti inicijativu, međutim da bi rješenje moralo biti dugoročno održivo i učinkovito te pravedno prema građanima, da bi moralo štititi stabilnost cjelokupnog financijskog sustava te bi iznad svega moralo biti socijalno osjetljivo. Preduvjet je bio da bi bilo koje rješenje svakako trebalo biti u skladu s postojećim zakonskim okvirom.

Umjesto toga, sada smo suočeni s jednostranim prijedlogom i izmjenama zakona, koje, prema našoj analizi, neće pomoći onim dužnicima kojima je to najpotrebnije. Upravo suprotno, usprkos namjeri Vlade da se pomogne svima jednako, ovim će izmjenama zakona doći do još značajnijih razlika u otplati kod građana koji su podizali kredit u različitim godinama, neovisno o tome u kakvoj se socijalnoj situaciji nalaze te koliko im je teško otplaćivati kredit, s obzirom na teret krize. Iz tog razloga, te bez obzira na retoriku koja je prisutna u hrvatskim medijima, mi smo i dalje spremni pridonijeti pronalaženju konačnog zakonskog rješenja za problem kredita u švicarskim francima u izravnim razgovorima s Vladom. To rješenje treba biti odgovarajuće, s dugoročnim ciljevima zemlje i temeljeno na načelima pravednosti i zakonske utemeljenosti, te treba biti u potpunosti u skladu s propisima EU. Unatoč tome što je nacrt zakona već predstavljen, smatram da još ima prostora za razgovore u dobroj vjeri, imajući na umu dobrobit hrvatskog društva u cjelini, pri čemu su bilo kakve pravne inicijative zadnja opcija. To u svakom slučaju neće biti lagana odluka, s obzirom na naša iskustva u vezi sa suradnjom kroz proteklih 15 godina.

Pomoć malim tvrtkama

Koje bi mogle biti posljedice zakona na bankarski sustav i hrvatsko gospodarstvo u budućnosti?

- U ovom trenutku, nakon prvog čitanja prijedloga, jednokratan gubitak za cjelokupni bankarski sektor procjenjuje se na oko milijardu eura. To je otprilike jednako profitabilnosti hrvatskog bankarskog sustava tijekom dvije ili tri godine. Srećom, bankarski je sustav još uvijek snažno kapitaliziran, premda postoje znakovi problema u manjim lokalnim bankama kojima će biti puno teže pronaći rješenje koje neće pogoditi lokalnu zajednicu. Ne podcjenjujemo mogućnost da bi ova odluka mogla utjecati na kreditni rejting zemlje i banaka, što bi se moglo prenijeti na viši trošak zaduživanja zemlje, tvrtki i građana u trenutku kada vidimo prve znakove gospodarskog oporavka te bi za njegovu održivost bilo prilično važno imati potporu bankarskog sustava, posebice u strateškim sektorima poput turizma, infrastrukture i poljoprivrede. Nadalje, ovakvo zakonsko rješenje može naštetiti izravnim stranim ulaganjima u Hrvatskoj koja su još uvijek ispod pretkriznih razina, a jedan su od stupova stvaranja rasta i radnih mjesta. Zapravo, jedna od najbitnijih prepreka privlačenju izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku koju strani ulagači ističu je upravo pravna nesigurnost. Kad je riječ o UniCreditu i Zabi, nastavit ćemo pružati podršku gospodarstvu. Zapravo se spremamo pokrenuti inicijativu na razini zajednice usmjerenu na male lokalne tvrtke kako bismo ih podržali u njihovim nastojanjima da ulože u nove tehnologije, nove procese koji će im omogućiti da budu konkurentniji na domaćem i međunarodnom tržištu.

Očekujete li bilo kakva poboljšanja vezana uz neprihodujuće kredite i rezervacije za njih?

- Od svih europskih zemalja, Hrvatska je nesumnjivo zemlja koja je najviše pretrpjela uslijed ekonomske krize. Prema različitim izvorima, na primjer izjavama MMF-a i Svjetske banke, zahvaljujući snazi bankarskog sustava posljedice krize su bile uvelike ublažene.

Međutim, brojke iz razdoblja recesije prilično su značajne: od početka krize realni BDP je ukupno pao za čak 12,5%. Izgubljeno je 240.000 radnih mjesta. Još uvijek u ovom trenutku gotovo 6000 tvrtki svojim radnicima ne isplaćuje ili djelomično isplaćuje plaće. Ukupni broj neprihodujućih kredita hrvatskih korporativnih klijenata narastao je za gotovo pet puta (sa 7,2 milijarde kuna na 32,3 milijarde). Neprihodujući krediti trenutno predstavljaju 30% ukupnih kredita korporativnih klijenata. Ukupni iznos rezervacija za kreditne gubitke bankarskog sektora još je uvijek značajan. To je stvarnost s kojom se suočavaju Hrvatska i njen bankarski sektor. Smatramo da bi se Vlada trebala usredotočiti na provođenje strukturnih reformi koje će stvoriti povoljnije okruženje za gospodarski rast kako bi se povratilo povjerenje u budući potencijal zemlje, što će revitalizirati potrošnju i investicije, kako domaće tako i strane.

Društvena odgovornost

Kako bi se to postiglo, Hrvatska mora imati zdrav bankarski sustav i zbog toga mislimo da bi Vladin prioritet, kao i prioritet Hrvatskog sabora, trebalo biti donošenje zakonskih rješenja koja bi bankama omogućila da svoje bilance očiste od loših potraživanja, što bi im omogućilo djelotvornije i učinkovitije rješavanje slučajeva tvrtki u postupku stečaja i predstečajnim nagodbama. Kao vodeća banka znamo što je naša uloga i društvena odgovornost prema zemlji u kojoj pomažemo građanima i tvrtkama da ostvare svoje snove i vizije. Pokušavamo također pomoći tisućama klijenata, građana, malih i srednjih poduzetnika te velikih tvrtki da nadvladaju ovu privremeno tešku situaciju. Zagrebačka banka ima značajnu ulogu u pružanju podrške Hrvatskoj od vremena njene neovisnosti te još i više tijekom recesije. Osiguravanje vladavine prava i pravednog tretmana svih hrvatskih dionika pomoći će bankama da nastave biti važni igrači u pružanju podrške oporavku zemlje.