Budući liječnici: Studirali smo po jednim pravilima, a završavamo po drugim

Ne želimo da vlasništvo svih bolnica preuzme država, ne želimo jedan dom zdravlja po županiji, nego koliko ih je potrebno, ne želimo odlučivati o bolovanjima, ne želimo da liječnici u privatnom PZZ-u rade isto što i liječnici zaposleni u domovima zdravlja, ne želimo jednogodišnji staž u PZZ-u nakon završenog studija...

Sažetak je to najvećeg broja komentara na Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, na koji je do jučer stigla 227 primjedbi, a na onaj o obaveznom zdravstvenom osiguranju 86. Sigurno je da će ih u idućih tjedan dana, koliko će potrajati javna rasprava, biti još, ali ono što pokazuju dosadašnje primjedbe najbolje govori zašto se u Hrvatskoj nitko ne usudi provesti temeljiti promjenu zdravstvenog sustava. Naime, svi žele zadržati ono što imaju, a ako treba, i nešto promijeniti, ali - "to mora ići meni u korist i poboljšavati isključivo moj status". U javni interes nitko se ne želi miješati.

Od 227 primjedbi, čak 84 ili gotovo trećina odnosi se samo na članak 43. predloženih zakonskih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno onaj kojim se predlaže da tek diplomirani liječnici trebaju godinu dana prije specijalizacije odraditi u primarnoj zdravstvenoj zašiti. Izuzetak bi bili oni koji žele specijalizaciju iz obiteljske medicine, ginekologije ili pedijatrije u PZZ-u. Taj prijedlog neki su, još uvijek studenti medicine, u svojim komentarima proglasili "krajnje bezobraznim, poglavito zato što smo po jednim uvjetima upisali fakultet, a po drugima ga završavamo". Drugi, pak, drže da je "demotivirajuće nekoga tko je šest godina studirao proglasiti nekompetentnim za rad te svatko treba sam odlučiti u kojem će smjeru ići nakon završenog studija". Naime, zakonodavac predlaže za mlade liječnike da se neobvezujući rad pod nadzorom zamijeni radom u PZZ-u.

Privatne ordinacije

Nekoliko primjedbi stiglo je i na prijedlog da se smanji broj domova zdravlja, kojih u maloj Hrvatskoj ima čak 50. Situacija je trenutačno raznolika, pa tako u nekim manjim županijama ima pet, pa i šest domova zdravlja, a u velikoj Splitsko-dalmatinskoj samo jedan. Upravo one županije koje imaju velik broj domova zdravlja ne bi ništa mijenjale. Od objave Zakona o zdravstvenoj zaštiti u e-savjetovanju najglasnija je Dubrovačko-neretvanska županija sa samo 122.000 stanovnika i čak pet domova zdravlja, od kojih su dva na Korčuli - u Korčuli i u Veloj Luci!

Također ne bi da dubrovačka bolnica prenese vlasnička prava na državu iako je izvjesno da su gubici koje ta ustanova stvara u stalnom porastu. Naime, jedan od najbogatijih gradova u Hrvatskoj, ali i županija, godinama, primjerice, nije u stanju riješiti problem nedostatka zdravstvenih djelatnika. Osim toga da treba nešto mijenjati u funkcioniranju zdravstva u toj županiji, unatoč pet domova zdravlja, podaci o obaveznom cijepljenju i dalje su na zabrinjavajućoj razini. Dok je hrvatski prosjek bio 88,5 posto, lani je ondje samo 60 posto djece cijepljeno protiv difterije, tetanusa i hripavca.

Dio primjedbi odnosi se i na obavezno uključivanje privatnih ordinacija u PZZ-u u rad doma zdravlja kad je to potrebno. Naime, tijekom pandemije covida uvidjelo se koliko je loše rješenje da privatnici u PZZ-u nisu obvezni sudjelovati u izvršenju nekih zadataka koji proizlaze iz izvanrednog stanja.

Javni novac

Tek kad je ministar uveo "radnu obvezu", situacija se djelomično promijenila. U zakonskom prijedlogu predlaže se upravo da su svi koji rade u mreži javnog zdravstva dužni sudjelovati u radu na jednak način. U komentarima na Zakon to je dio zbog kojeg su se na zadnje noge digle udruge koje zagovaraju potpunu privatizaciju PZZ-a.

Iz svih dosadašnjih komentara na predložene izmjene obaju zakona zapravo nema nijednog koji bi se odnosio na kvalitetnije pružanje usluga pacijentima u boljoj organizaciji javnog zdravstva. Pristigli prijedlozi gotovo se isključivo odnose na to kako da se iz njega izvuče što više javnog novca.