Brodarski institut pred propašću, radnici u pismu od Vlade traže da hitno nešto poduzme

Radnici Brodarskog instituta uputili su otvoreno pismo predsjedniku Vlade RH i članovima Upravnog vijeća CERP-a u kojem se protive prošlotjednoj odluci o stvaranju uvjeta za provedbu likvidacije i traže žurno djelovanje u smjeru iznalaženja rješenja opstanka tog instituta.

Vlada je, naime, prošli četvrtak donijela odluku o stvaranju prethodno potrebnih uvjeta za provođenje likvidacije Brodarskog instituta Zagreb, prema kojoj će Institut od države dobiti 60 milijuna kuna zajma za podmirenje obveza prema vjerovnicima. Time bi se spriječio stečaj, u kojem prestaju upravljačka i imovinska prava RH kao vlasnika, koja u stečajnom postupku prelaze na stečajnog upravitelja i omogućila zaštita imovine, odnosno vrijednih nekretnina na kojima bi vjerovnici mogli aktivirati založno pravo. Plan je da se nekretnine nakon podmirenja svih obveza prema vjerovnicima i svih troškova postupka likvidacije prenesu na državu. Novac za vlasnički zajam osiguran je u državnom proračunu.

Po isplati će Brodarski institut bez odlaganja podmiriti obveze prema vjerovnicima, a Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) će donijeti odluku o prestanku rada i imenovanju likvidatora.

Radnici u pismu objavljenom u ponedjeljak navode da obrazloženje Vlade za takav potez sadrži i netočne navode, ali i da se niz činjenica uopće ne spominje. U pismu se tako naglašava kako je, osim plana poslovanja i plana restrukturiranja koje je Institut imao, predstavniku vlasnika upućen i niz konkretnih prijedloga programa i projekata, koji su, kako se navodi, jednostavno ignorirani.

Stoji i da su zaduživanja od 2017. godine bila isključivo u svrhu sprečavanja stečaja te nisu bila neracionalna, jer su postojali planovi vraćanja zaduženja koji nisu predviđali sredstva iz proračuna. "Bez tih zaduživanja već bi tri puta do sada bio otvoren stečaj što je predstavnik vlasnika znao i nije poduzimao ništa te bi 'sva upravljačka i imovinska prava RH' prestala. Pri tome je to svaki puta do sada učinjeno na način da se društvo ne likvidira i djelatnost ne ugasi", pišu radnici Brodarskog instituta.

Vještačenje imovine koje procjenjuje vrijednost 299,5 milijuna kuna uključuje samo nekretnine i zemljište, napominju, dok vrijednost opreme, tehničke dokumentacije, stečenih znanja i vještina nije analizirana kao ni potencijal resursa u nekom drugom smislu koji ne bi bio građevinski.

Po radnicima, načelo dobrog gospodarstvenika i privatnog investitora uključilo bi i pravovremeni angažman vlasnika vezano uz djelatnost društva i to uzevši u obzir da je riječ o razvoju i istraživanju.

Umjesto ulaganja u poboljšanje aktivnosti i njihovo integriranje u područja koja su od neospornog interesa za RH, perspektiva se prepoznaje u prodaji i raspodjeli nekretnina, stoji u otvorenom pismu uz dodatak da značajan dio kompleksa zauzimaju laboratoriji, a oni mogu imati isključivo onu funkciju zbog koje su izgrađeni, osim ako se ne sruše. S druge strane, bez specijalista koji su obučeni za rad u tim laboratorijima, laboratoriji su potpuno neupotrebljivi.

"Glavni argument predstavnika vlasnika posljednjih godina bio je upravo taj da ne može intervenirati jer je Brodarski institut korisnik državne potpore. Da podsjetimo, 2015. godine kada je Institutu odobren kredit HBOR-a, izdano je državno jamstvo na 80 posto kredita. Kredit je i tada bio namijenjen samo 'gašenju vatre', tj. namirenju dijela dugova. Zbog postojanja tog državnog jamstva u nebrojeno prilika je navedeno kako država ne može odobravati daljnja sredstva. Brodarski institut je stoga i tražio rješenja koja ne uključuju sredstva iz proračuna. Sada je, uslijed motiviranosti vrijednošću nekretnina, nađen model intervencije", konstatirali su u pismu.

Obrazloženje Vlade, po radnicima, prešućuje da se i na današnji dan u laboratorijima Brodarskog instituta provode mjerenja za strane i domaće naručitelje, a projekti na kojima rade redom su vezani uz smanjenje emisija i zaštitu okoliša. Obrazloženje isto tako ne analizira koje su kratkoročne i dugoročne posljedice ukidanja djelatnosti zbog kojih je Institut osnovan u RH, a iste su pri osnivanju 1992. proglašene od posebnog interesa za RH u području pomorskog gospodarstva, znanosti i obrane, naveli su u Otvorenom pismu.

"Likvidacijom Instituta likvidiraju se i znanstveno istraživački rad kao i stručne kompetencije iz područja djelovanja Brodarskog instituta za koje ne postoji zamjena u RH. Time se donosi odluka da u budućnosti RH kao pomorska zemlja neće imati razvoj brojnih grana koje su od sve većeg interesa uslijed aktualnih događanja i regulative o zaštiti okoliša i smanjenju emisija", upozoravaju djelatnici tog instituta, koji se protive takvoj odluci Vlade.

Napominju da u trenutku odluke o stvaranju preduvjeta za likvidaciju, Brodarski institut ima tekuće poslove i projekte, a radi i na budućim akvizicijama. "Jednom zaustavljen rad u takvim visoko specijaliziranim laboratorijima se zasigurno neće moći ponovno uspostaviti, a obučenost za rad uključuje višegodišnju specijalizaciju isključivo u tim laboratorijima", upozoravaju.

Između ostalog, u pismu dodaju da Brodarski institut predstavlja površinom najveći laboratorijski kompleks u državi te da je samo veliki bazen duljine 276 metara sigurno jedna od najvećih investicija u području znanosti i istraživanja u RH.

Isto tako, ističu i da države EU slične laboratorije koriste intenzivno za razvoj i istraživanje i imaju razrađene modele funkcioniranja, dok je model u kojem je institut trgovačko društvo, a od države niti izravno niti kroz projekte nema nikakav pristup financijama, u svijetu potpuno nepoznat.