BRISELSKI SDP-ovac O STANJU U STRANCI 'Nadam se da dogovoreni otplatni aranžman s Ljubičićem nije uvod u neke nove dealove...'

Najnovija previranja u SDP-u, financijski aranžman SDP-a sa Slobodanom Ljubičićem nakon poraza na sudu, te nastup premijera Andreja Plenkovića u Parlamentu EU i vanjsku politiku koju provodi aktualna Vlada komentirao je SDP-ov europarlamentarac Tonino Picula.

Je li SDP trebao ići u nagodbu sa Slobodanom Ljubičićem ili je stranka mogla naći drugi izlaz iz teške financijske situacije? Koliko će taj sporazum narušiti političku vjerodostojnost SDP-a, tim prije što je aranžiran fotografijom s večere na kojoj su Milan Bandić i predsjednik SDP-a Davor Bernardić?

- Pretpostavka političke i organizacijske konsolidacije SDP-a nije moguća bez stabilnih financija koje su također bile krizno mjesto i prije ovog sudskog udara zbog nepodmirenog duga iz jedne davne kampanje. Jednako tako treba prestati s lošim kriznim komuniciranjem kada se i ako opet dogodi nešto slično. Vjerodostojnost se gradi i čuva tako da se problem rješava na optimalan način, a ne da rješenje umnožava problem. Nadam se da dogovoreni otplatni aranžman otklanja aktualnu financijsku krizu stranke i da ne predstavlja uvod u neke nove dealove koji dodatno mogu ugroziti politički kredibilitet SDP-a. Jedini stolovi za kojima treba dogovarati politike SDP-a moraju biti oni u uredu predsjednika stranke ili gdje zasjeda predsjedništvo.

Koliko ste aktivni u SDP-u?

- Predsjednik sam stručnog savjeta stranke za međunarodne odnose i član radne skupine za isto područje. Nemam drugih stranačkih ambicija i ne sudjelujem u aktualnoj unutarstranačkoj “dinamici”, a pogotovo ne u podjelama.

Gotovo se dnevno piše i govori o unutarstranačkim sukobima, nezadovoljstvu načinom na koji Bernardić vodi stranku i opasnosti od njenog raskola. Vidite li model za konsolidaciju SDP-a?

- SDP trpi od posljedica dugogodišnjeg opadanja utjecaja europske socijaldemokracije na koje se nadovezuje cijeli niz političkih, organizacijskih i financijskih problema sasvim domaćeg porijekla. Naravno da SDP ne može time biti zadovoljan jer njegova položajna renta glavne oporbene stranke postupno devalvira. Konsolidiranje SDP-a može imati više modela, a u konsolidaciji ne može slijediti tuđe tragove nego treba pronaći vlastiti put. Odgovornost za taj proces i rezultate nosi, prije svih, predsjednik stranke, ali ni jedan dio stranačkog vodstva ne smije stalno prakticirati puki “građanski neposluh”.

Milijan Brkić, zamjenik predsjednika HDZ-a, nedavno je opet potaknuo rasprave o velikoj koaliciji. Je li ona moguća?

- Čini mi se da je taj prijedlog više izraz taktičkog manevriranja ambicioznog pojedinca u HDZ-u nego ozbiljna politička ponuda. Ta hipotetična velika koalicija ne bi smjela biti samo mehanički zbir slabosti današnjih HDZ-a i SDP-a. Pogotovo odgovornost postoji u stranci gosp. Brkića jer već sada na vlasti demonstriraju toliko toga što uvelike odstupa od rješenja problema koje je inače dobro detektirao kao goruće probleme hrvatskog društva.

Kako ocjenjujete govor premijera Plenkovića u Parlamentu EU i kakvi su mu efekti?

- Šef hrvatske Vlade bio je tek drugi premijer neke članice koji je dobio poziv da u novom formatu rasprave o budućnosti EU izloži svoja stajališta pred EP-om. Prije njega nastupio je irski premijer Vardkar. Imam dojam da je time iskazan interes da se prvo predstave dvije rubne članice EU neposredno suočene sa zahtjevnim susjedstvom. No, nisam primijetio šire odjeke premijerova nastupa u europskim medijima. U njemu nije bilo ničega što bi provociralo nadovezivanje na raspravu. Dobar dio zastupnika iskoristio je priliku da plasira svoje svjetonazorske i nacionalne interese, ali bez direktnog referiranja na sadržaj Plenkovićeve prezentacije. Možda je najvrjedniji dio rasprave bila Junckerova nedvosmislena potpora gradnji Pelješkog mosta.

Zamjera mu se što se nije osvrnuo na dolazak Aleksandra Vučića u Zagreb. Kako je njegova ignorancija tog posjeta doživljena u Strasbourgu?

- Političku fakturu za to mu je uručio ni manje, ni više nego domaćin rasprave, čelnik EP-a pučanin Tajani. I to na zajedničkoj presici. Sjetimo se kako je krajem prošle godine i predsjednik Europske pučke stranke Daul, na skupu koji je HDZ organizirao u Zagrebu, u obraćanju novinarima, također u prisutnosti premijera, čestitao Božić svim građanima BiH. Na primjedbu da se nalazi u Hrvatskoj, Daul je božićnu i novogodišnju čestitku protegnuo na - cijeli Balkan. To samo potvrđuje tezu kako je danas primarni interes Bruxellesa da Hrvatska aktivno sudjeluje u procesima približavanja zapadnobalkanske šestorke EU.

Očekujete li da će se nakon Vučićeva posjeta Zagrebu riješiti neko od otvorenih pitanja?

- Ako je pretpostavka uspješnosti nekog sastanka na vrhu njegova temeljita pripremljenost, koordiniranost svih koji trebaju biti uključeni i tajming, od Vučićeva dolaska u Zagreb ne treba očekivati mnogo. Pogotovo jer je riječ o predsjedniku države s kojom Hrvatska ima niz vrlo ozbiljnih, kronično otvorenih pitanja. A mnoga od njih imaju ili će uskoro imati značaj koji nadilazi bilateralne hrvatsko-srpske okvire. S druge strane, upravo zbog toga jača vanjski pritisak na Zagreb i Beograd da pokušaju nadići razlike.

Problemi se dodatno kompliciraju nedostatkom neke nove vanjskopolitičke, ali i bilo koje druge strategije nakon ulaska Hrvatske u EU. Zajedničko fotografiranje predsjednice, premijera i predsjednika Sabora bio je očito samo PR, a ne epilog dogovora o stvarima iz njihove vanjskopolitičke nadležnosti. Da ne bilo nesporazuma, treba razgovarati s Vučićem, ali i s drugim utjecajnim adresama o odnosima i interesima na Balkanu. Zanimanje za ovaj prostor opet raste. Treba prevenirati da budemo tek privedeni rješenjima dogovorenima bez našeg utjecaja.