BRIJUNI DOBILI NAJMLAĐEG RAVNATELJA U POVIJESTI 'Na sveučilištu mi nisu mogli produžiti ugovor pa sam završio na burzi, javio sam se na sve natječaje'

Novoimenovani ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Brijuni je 33-godišnji dr. sc. Marno Milotić iz malog mjesta Gologorica nedaleko Pazina. Njega je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike nedavno imenovalo na to mjestu, a bio je najbolji među sedam kandidata koji su se javili na natječaj koji je bio raspisan ovog ljeta. Slovi za najmlađeg ravnatelja u povijesti ove institucije. Milotić je na tom mjestu zamijenio dosadašnjeg ravnatelja Sandra Dujmovića koji ne obnaša tu dužnost od svibnja, a u međuvremenu je NP vodila v. d. ravnateljica Lorena Žunić.

Milotić je završio Šumarski fakultet u Zagrebu gdje je radio kao asistent, odnosno znanstveni novak. Tu je radio šest godina na Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje. Kako nam kaže, prije javljanja na natječaj bio je na burzi rada jer mu kao znanstvenom novaku zbog koeficijenata i satnice na sveučilištu nisu mogli produžiti ugovor. Javio se na sve natječaje koje je tada raspisalo Ministarstvo zaštite okoliša za nacionale parkove i parkove prirode, a na intervjue je pozvan za vođenje Brijuna i NP Sjeverni Velebit. Na kraju je izabran za Brijune koje očekuje velik val investicija. Naime, ovaj je nacionalni park dobio oko 30 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europske unije za projekt pod nazivom Novo ruho Brijuna.

- Nastavljam posao gdje je stao bivši ravnatelj koji je dobro vodio park. To je najveći novac koji su Brijuni dosad dobili za obnovu, a 85 posto su bespovratna sredstva. Cijeli fokus ovog projekta nije na hotelima i smještajnim kapacitetima, nego na izletničkoj ponudi. Dakle, u tom projektu predviđeni su opsežni radovi prije svega na Malom Brijunu. Obnovom sedam objekata u luci Malog Brijuna, koji su trenutno u derutnom stanju proširit će se ne samo izletnička, već prvenstveno edukativna ponuda parka, sa smještajem, ugostiteljskom uslugom i višednevnim edukativnim programima namijenjenim vrtićkim, školskim i sveučilišnim skupinama te umjetnicima, znanstvenicima i istraživačima koji tu budu željeli raditi. To bi bila prva škola u prirodi na Jadranu, kazao je Milotić.

Dakle, Mali Brijuni neće biti komercijalnog karaktera, a radovi, koji će ubrzo krenuti, neće iduće ljeto ometati izvedbe poznatog Teatra Ulysses jer se neće dirati utvrda Minor.

Što se tiče Velikog Brijuna, predviđeno je opremanje i uređenje ljetnog kina, modernizacija Prirodoslovne izložbe, uređenje zdenca Živa voda i Kompresorske stanice radi prezentacije hidrogeoloških posebnosti otočja, uređenje šetnice pod brdom Straža s ciljem prezentacije šumskog ekosustava te uspostavljanje dodatnog informativnog punkta jer trenutno takve ponude na otoku nema.

- Također, za veću udobnost posjetitelja i bolju povezanost atrakcija nabavit će se jedan brod na hibridni pogon kapaciteta 150 putnika i dva vlaka, s kapacitetom od 80 putnika svaki koji će zamijeniti dva postojeća. Izradit će se novi alati za suvremenu interpretaciju brijunske baštine te provesti edukacija stotinjak djelatnika, ističe Milotić.

Sve će se to morati obnoviti do 2020. godine, a ravnatelj je već u potrazi za projektnim timom koji će voditi te i druge projekte za koje su također dobili novac – poput primjerice sanacija torpedo baterije koji je vrijedan 350 tisuća kuna, izradu projekte dokumentacije za tri austrougarske barake na Velikom Brijunu koji je vrijedan 100 tisuća kuna te projekt Kulturni krajolik otočja Brijuni koji je vrijedan 300 tisuća kuna. Većinom se ti projekti financiraju iz EU, Ministarstva kulture ili Ministarstva zaštite okoliša. Manji dio izdvojit će NP iz svog proračuna od 60 milijuna kuna, koji kaže Milotić, zbog velikih rashoda ne može pokriti investicije.

- Problem je što već sada kasnimo s projektom Novo ruho Brijuna jer je ugovor o dodjeli tog novca trebao biti potpisan još na proljeće. On je potpisan tek sada i brzo moramo krenuti u potragu za izvođačima radova jer nam se rokovi neće produžiti. Ujedno, problem će nam biti i pristanak na Malom Brijunu kako bismo mogli dovesti na otok mehanizaciju, ljude i materijal jer naš trajekt trenutno tamo ne može pristati. Konzervatori su nam predložili da obnovimo austrougarski mol, ali to je najmanje dodatnih dva milijuna kuna. Trenutno za to nemamo novca, tako da tražimo rješenje na koji način da riješimo taj problem, priča nam novi ravnatelj.

Dodaje također da je čitavo otočje pod konzervatorskom zaštitom zbog čega je čitava procedura obnove dugotrajnija i kompliciranija.

- Ništa ne možemo promijeniti, pa čak ni najjednostavnije stvari poput slavine ili wc školjke ili kade u hotelu Karmen, bez odobrenja konzervatora, tvrdi novi ravnatelj.

U NP-u je trenutno zaposleno 192 djelatnika na neodređeno vrijeme, a ljeti ih je čak 297. Milotić želi pomladiti kadar te već sada zaposliti 4-5 osoba koji će biti zaduženi za provedbu ovih projekata. Što se tiče ugostiteljsko-turističkog dijela otočja, koji bi trebao, barem prema dosad iznesenim planovima prijašnje i aktualne Vlade, ići u koncesiju, Milotić kaže da se još uvijek razmatra model.

- Još nije ništa dogovoreno i još se uvijek traže modeli koji bi bili najprihvatljiviji. Vjerujem da će to biti definirano do kraja godine. Brijunima je prijeko potreba obnova hotelsko-uslužne djelatnosti, zaključuje Milotić.