Branimir Glavaš i Drago Prgomet nisu spremni podržati Karamarka

Sve su manje šanse, čini se, da HDZ ostvari svoj plan u šest točaka kojim je želio spriječiti namjeru SDP-a i Mosta da se njihovu šefu i prvom potpredsjedniku Vlade Tomislavu Karamarku izglasa nepovjerenje u Saboru. Jedna od tih točaka, podsjetimo, bila je da na svoju stranu pridobiju neke od zastupnika iznoseći im neke ponude.

Nude poljoprivredu?

U HDZ-u se tako ovih dana pričalo da bi HDSSB-u za podršku mogli ponuditi Ministarstvo poljoprivrede. No, u toj stranci, kako neslužbeno doznajemo, nisu spremni pristati na takve ponude.

- Zasad nismo dobili takvu ponudu, ali ako je i bude, to ne dolazi u obzir. Nećemo sudjelovati u takvoj Vladi niti u eventualnim preslagivanjima. Ostat ćemo oporba - kaže izvor iz te stranke, koji predviđa da će doći do novih izbora, i to negdje u rujnu. Dodaje da se novih izbora ne plaše jer procjenjuju da bi na njima mogli ostvariti i bolji rezultat od onoga koji imaju sada. Naime, kako i HDSSB i HDZ ciljaju na isto glasačko tijelo, u toj se stranci nadaju da bi se većina onih nezadovoljnih HDZ-om sada mogla prikloniti njima. Kad je, pak, riječ o Karamarkovu opozivu, o tome se jučer izjasnio Branimir Glavaš.

- O tome imamo jasan stav koji ćemo iznijeti nakon što tijekom vikenda na stranačkim tijelima formaliziramo odluku. Ne želimo da nas u medijskim spekulacijama svrstavaju u HDZ-ov ili u SDP-ov tabor. U svakom slučaju, na glasovanje ćemo doći i nećemo biti suzdržani - rekao nam je kratko Glavaš u telefonskom razgovoru.

Ni Hrid Drage Prgometa, s kojim je, navodno, bilo neformalnih kontakata, nije spremna na trgovinu. Kako doznajemo, vodstvo Hridi danas bi se trebalo javno očitovati o slučaju Karamarko, a ako je suditi prema njihovim dosadašnjim izjavama, moglo bi se zaključiti da će i oni biti za Karamarkov odlazak iz Vlade. Sličnog su stava još neki zastupnici, a zanimljivo je da većina ističe da im nije problem HDZ, nego šef te stranke.

Uloga Pantovčaka

- Ne radi se tu o napadu na HDZ. Postoji otpor prema Tomislavu Karamarku, no to ne znači da nismo spremni podržati koaliciju desnog centra. Teret je prvi potpredsjednik - kazao je jedan od naših sugovornika.

Njihove izjave navode na zaključak da bi 17. lipnja, kada je zadnji rok, Tomislavu Karamarku ipak moglo biti izglasano nepovjerenje. A kako bi se situacija odvijala nakon toga? S obzirom na to da se prvi put nalazimo u ovako složenoj situaciji, upućeni ističu da je teško predvijeti razvoj događaja, ali ističu da bi, u formalno-pravnom smislu, premijer Tihomir Orešković mogao postupiti na tri načina - da ne poduzme ništa jer Vlada može nastaviti i s jednim potpredsjednikom, da predloži drugog kandidata na mjesto prvog potpredsjednika i, treće, da podnese ostavku. Prve dvije varijante teško su zamislive s obzirom na to da Vlada ne ostaje bez jednog od ministara, nego bez predsjednika najveće stranke koja je ujedno Oreškovića i dovela na premijersku poziciju. Stoga bi, kažu upućeni, najlogičnije i najjednostavnije bilo da Orešković podnese ostavku. Od tada nastupa rok od 30 dana za formiranje nove Vlade, a slijede i konzultacije kod predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Dakle, izglasa li se nepovjerenje prvom potpredsjedniku Vlade, primjerice, 17. lipnja, od 18. lipnja do 18. srpnja teče rok za formiranje nove Vlade. Ne formira li se nova Vlada, šef Sabora 18. srpnja odlazi kod predsjednice i obavještava je o tome, a ona potom odmah donosi odluku o raspuštanju Sabora i raspisivanju novih izbora koji se moraju održati u roku od 30 do 60 dana. To znači da bi se novi izbori mogli održati 4. ili 11. rujna.

To je jedan od scenarija jer je teško predvidjeti što će točno poduzeti HDZ. No, ako se, primjerice, nakon izglasavanja nepovjerenja Karamarku nekoliko dana ne bi ništa poduzimalo, što nije isključeno, s obzirom na sve što se događalo, izvjesno je da bi opet mogao reagirati SDP s novim prijedlozima. A jedan od njih mogao bi biti prijedlog da se izglasa nepovjerenje Vladi.