BOŽO PETROV O IZJAVAMA MILORADA PUPOVCA 'Trebao bi se ispričati. To je čisto nadolijevanje ulja na vatru. Histeriji treba doći kraj'

Predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov poručio je u četvrtak da bi se čelnik SDSS-a Milorad Pupovac trebao ispričati jer su za osudu njegove nedavne riječi da će Hrvatska završiti kao NDH.

"Pupovac bi se trebao ispričati jer su za osudu njegove riječi upućene cijeloj Hrvatskoj. Nedopustivo je da se današnju Hrvatsku uspoređuje s NDH i da će završiti kao NDH gdje se veliča mržnja. To je čisto nadolijevanje ulja na vatru. Oni su ti koji bi trebali smirivati situaciju", rekao je Petrov na konferenciji za novinare.

Podržava zahtjev za saborskom sjednicom o Pupovčevu istupu

"Svi trebamo stati na loptu i histeriji treba doći kraj. Bitno je sankcionirati bilo koje nasilje, ali jednako je bitno znati da će riječi političara i medija naići negdje na neko plodno tlo i da će se možda dogoditi situacija poput one u Rijeci. Zbog toga svi trebaju biti odgovorni prema onome što rade i što govore", istaknuo je.

Na pitanje o Pupovčevoj političkoj budućnosti i ostanku SDSS-a u vladajućoj koaliciji, Petrov je odgovorio kako predsjednik Vlade ima pravo sam birati političke partnere, pa to treba pitati njega.

Također je podržao zahtjev nekih braniteljskih udruga za održavanjem saborske sjednice na temu Pupovčeva istupa, istaknuvši kako je on uvijek za održavanje saborskih sjednica.

"Ja sam za to da se u apsolutno svakoj situaciji koja je bitna, a ova je bitna, provede rasprava u Saboru jer smo parlamentarna država", poručio je Petrov.

Što se tiče referenduma za koji je sindikalna inicijativa "67 je previše" prikupila više od 700 tisuća potpisa, Petrov ističe da ne smije biti oklijevanja i trgovine. "Potrebna je ogromna doza odgovornosti prema svakom od tih 700 tisuća ljudi, a jedini put je referendum“, kazao je čelnik Mosta.

Zahtjev za opozivom Kujundžića bio itekako opravdan

Mostovci su konferenciju sazvali kako bi konstatirali da je prošla godina dana otkada su pokušajem opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića nastojali ukazati na raspad zdravstvenog sustava, a na gotovo sva onda postavljena pitanja niti danas nema odgovora ni rješenja.

"Izgubljena je još jedna godina za zdravstvo, tijekom koje je stanje postalo još teže. Naš zahtjev za opozivom Kujundžića bio je itekako opravdan, jer je jasno da je sustav javnog zdravstva na koljenima, grca u dugovima koji se mjere u milijardama, nezadovoljni su i pacijenti i liječnici", rekao je Petrov.

Ines Strenja, predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo, ustvrdila je da je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, o kojem ovise životi i zdravlje građana, nepotpun i površan.

"Zdravstveni djelatnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti mogu postati privatnom praksom umjesto dosadašnjih koncesija, međutim, skupštine županija donose odluke o bitno različitim iznosima zakupnina, čime su zdravstveni radnici izloženi diskriminaciji s obzirom na to da su uvjeti ugovaranja pružanja zdravstvene zaštite za sve jednaki", kaže Strenja.

Kujundžić je tim zakonskim modelom propustio potaknuti zdravstvene radnike na ostanak i nastavak života i rada u domovini, ali i propustio priliku povećati dostupnost zdravstvene zaštite građanima u mjeri u kojoj je to bilo moguće, ustvrdila je.

Visoka smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara

Strenja je pritom iznijela je podatke iz Europskog zdravstvenog indexa za 2018. koji pokazuju da je hrvatski zdravstveni sustav i dalje iza zemalja u jugoistočnom okružju.

"Imamo visoku smrtnost od raka, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, dojenačku smrtnost. Sve navedeno govori u kako je lanjski zahtjev za opozivom Kujundžića bio opravdan, a svako daljnje političko povlađivanje i popuštanje Kujundžiću uzima danak u zdravlju i životima građana", zaključila je Strenja.

Predsjednik Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac iznio je podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji potvrđuju da su hitna helikopterska medicinska služba i brzobrodska medicinska pomoć potrebni 365 dana u godini, a ne samo povremeno u sezoni.

Lani bilježimo 23.000 umrlih od srčanog ili moždanog udara, te više od 300 poginulih u prometu, što dokazuje da u Hrvatskoj građani umiru gotovo dvostruko češće od kardiovaskularnih i cirkulatornih bolesti te u prometu negoli prosječni građanin EU-a, kaže Bekavac.